Photos from Hrvatsko društvo za palijativnu medicinu HLZ's post

Je li potreban bilo kakav komentar na ovaj članak??? https://www.mirovina.hr/novosti/hrvatska-bez-hospicija-politicare-ne-zanima-dostojanstveno-umiranje-gradana/

Photos from Hrvatsko društvo za palijativnu medicinu HLZ's post

Danas počinje središnji program proslave Dana grada Vinkovaca Objavila Aneta Pšihistal - 19. srpnja 2019. - izvadak iz članka Vinkovčani 20. srpnja slave Dan grada, na blagdan svoga zaštitnika sv. Ilije, a svečani program započeo je 19. srpnja. Predstavnici Grada u 9 sati položili su vijence i upalili svijeće podno Spomen križa hrvatskim braniteljima na Gradskom groblju. S početkom u 11 sati, u Gradskom kazalištu održana je svečana sjednica Gradskog vijeća Grada Vinkovaca s dodjelom nagrada “Zlatna plaketa Grb grada Vinkovaca”, a prije sjednice .........

Photos from Hrvatsko društvo za palijativnu medicinu HLZ's post

U subotu 6. srpnja 2019. godine Udruga za palijativnu pomoć "Srce" Novi Marof proslavila je svoju 5. godinu rada. Udruga za palijativnu pomoć „Srce“ Novi Marof osnovana je 09. srpnja 2014.g. Prva inicijativa za osnivanjem udruge proizašla je od strane današnjih članova i vodstva udruge koji su uvidjeli probleme u bolničkom sistemu poput: ograničenje duljine hospitalizacije i pitanje daljnjeg zbrinjavanja te smještaja teško oboljelih, problem kod otpusta-predaje bolesnika, nedostatak uslužnih servisa na terenu, nedostatak koordinacije raznih službi. Jedan od osnovnih problema je gubitak samog bolesnika i obitelji u današnjoj suvremenoj medicini. Udruga je osnovana u cilju pomoći palijativnim pacijentima i njihovim obiteljima, te poticanju razvoja palijativne skrbi u Republici Hrvatskoj.

Photos from Hrvatsko društvo za palijativnu medicinu HLZ's post

Preporuke za zaštitu od vrućina - Upozorenje na toplinske valove Kako vrućine djeluju na naš organizam? Visoke temperature najnegativnije djeluju na dišni sustav kroničnih bolesnika (koji boluju od KOPB-a i astme) i djecu. U tim situacijama je otežano disanje i dolazi do bronhospazama i nadražujućeg kašlja. Na vrućini se krvne žile šire, čime se snizuje tlak. Mijenja se i zgrušavanje krvi pa zbog česte dehidracije dolazi do lokalne tromboze, a noge natiču jer tekućina zaostaje u donjim dijelovima tijela. Kod naglih promjena temperature može doći do infarkta, a UV zračenje može na koži prouzročiti opekline, rak kože i prebrzo starenje kože zbog njenog isušivanja te slabljenje imunosustava. Zbog prevelikog izlaganja očiju UV zračenju može se razviti mrena. Manjak tekućine može utjecati na funkciju bubrega i pojačano nakupljanje minerala iz urina i prouzročiti stvaranje bubrežnih kamenaca. Ako je temperatura tijela slična temperaturi zraka, ono se hladi isparavanjem, što može promijeniti srčani ritam i prouzročiti dehidraciju i grčeve. Toplinski udar je iznenadni kolaps organizma, a nastaje zbog, često naglog, prekomjernog povišenja tjelesne temperature i nemogućnosti organizma da se hladi znojenjem i temperaturu održi u normalnim granicama radi ekstremno visoke vanjske temperature odnosno vremenske pojave toplinskog vala. U zadnjem se desetljeću uočava trend porasta temperature u ljetnom razdoblju što utječe na zdravstveno stanje sveukupnog stanovništva. Pravovremene mjere mogu smanjiti broj oboljelih i umrlih od vrućina, što znači da treba biti spreman ublažiti moguće negativne posljedice po zdravlje i trenutno djelovati. Cijelo vrijeme trajanja velikih vrućina pridržavajte se preporuka lokalnih zdravstvenih ustanova koje informiraju javnost putem medija (radija, TV, interneta). Neke od preporuka za ponašanje prilikom vrućina Rashladite tijelo i pijte dovoljno tekućine da vam boja urina bude svijetla Pijte redovito negaziranu vodu te niskokalorične napitke bez kofeina, alkohola i šećera da njima ne izazovete jaču dehidraciju. Možete se samo osvježiti tako da u ustima rastopite kockicu, dvije leda. Dehidraciju od vrućina izbjegnite uzimanjem razrijeđenog soka kao što je limunada i to odrasli svakih 1-2 sata, a djeca svakih 15-20 minuta po 1 do 2 žlice ili gutljaj vode. Nemojte čekati osjećaj žeđi da biste povećali unos tekućine, pogotovo kod starijih osoba koje imaju slabiji osjećaj žeđi. Izbjegavajte boravak na direktnom suncu u razdoblju od 10-17 sati, poglavito djeca, trudnice, starije osobe, srčani bolesnici i bolesnici s kroničnim bolestima (mentalne bolesti, dijabetes i dr.) Osobe koje rade na otvorenom (npr. građevinski radnici) se trebaju češće odmoriti, skloniti u hlad i popiti 1 i 1/2 čašu vode svakih 30 minuta. Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Druga mogućnost je zamotati se u hladne mokre ručnike ili se rashladiti mokrom spužvom, kupkom za noge i sl. Djeci možete mokre ručnike stavljati na noge i ruke. Nosite laganu široku svijetlu odjeću od prirodnih materijala. Ako idete izvan doma stavite šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočale, a korisna su zaštita od direktnog sunca i kišobrani i lepeza za rashlađivanje zraka. Koristite laganu posteljinu, po mogućnosti bez jastuka kako bi izbjegli akumulaciju topline od tijela. Jedite češće male i što tekućije obroke. Izbjegavajte hranu prebogatu bjelančevinama. Ako ste u mogućnosti, pripremite miješano svježe voće, tzv. „smoothie“ ili spravite laganu juhu, da organizmu vratite izgubljene minerale, vitamine i elektrolite. Rashladite svoj dom Nastojte rashladiti prostor u kojem živite. Idealno bi bilo sobnu temperaturu održavati ispod 32°C danju, a 24°C noću. To je posebno važno za djecu, osobe starije od 60 godina ili osobe s kroničnim zdravstvenim problemima. Koristite hladniji noćni zrak da rashladite svoj dom. Ako je moguće, otvorite sve prozore ili podignite rolete tijekom noći i ranih jutarnjih sati, kada je vanjska temperatura niža. Smanjite količinu vrućeg zraka unutar stana ili kuće. Danju zatvorite prozore i spustite rolete, naročito one koji su okrenuti prema suncu. Zatvorite sva umjetna svjetla i isključite što je više moguće električnih uređaja u svom domu. Stavite zaslone, draperije ili tende na prozore koji dobivaju jutarnje ili poslijepodnevno sunce. Rasprostrite mokre ručnike u prostoriji. No, ne zaboravite da se time povećava vlažnost zraka. Ako imate klima-uređaj, zatvorite vrata i prozore da ne trošite više energije nego što je potrebno. Podesite temperaturu tako da ne bude niža od 7˚C od vanjske. Električni ventilatori mogu pružiti olakšanje i osvježenje, ali ako je temperatura zraka iznad 35˚C, neće spriječiti zdravstvene teškoće vezane uz velike vrućine. Pomoći će, međutim, bržoj izmjeni zraka kada u večernjim satima cirkulacijom svježeg zraka rashlađujete svoj dom. Važno je piti dovoljno tekućine, jer znojenjem gubimo više tekućine, čime dolazi do dehidracije i povećanog viskoziteta krvi, što može izazvati trombozu, inzult mozga ili infarkt srca. Klonite se vrućine Sklonite se u najhladniju prostoriju svog stana ili kuće, posebice noću. Ako stan ili kuću ne možete držati rashlađenim, provedite dva do tri sata dnevno u hladnom prostoru (npr. u hlađenoj javnoj zgradi). Izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana. Izbjegavajte naporan fizički rad. Ako morate naporno raditi, činite to u najhladnije doba dana, što je obično ujutro između 4.00 i 7.00 sati i poslijepodne nakon 17.00 sati. Potražite sjenu. Ne ostavljajte djecu niti životinje u parkiranom vozilu. Redovito koristite sredstva sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja. Naročitu brigu valja posvetiti novorođenčadi i maloj djeci. Za njih treba koristiti zaštitna sredstva s najvećim faktorom (>30) i odjenuti ih u laganu odjeću koja ih također štiti od UV zraka. Prilagodite svoje izlaganje sunčevom UV zračenju uvažavajući dnevne promjene vrijednosti UV indeksa. Ako vozite, izbjegavajte putovanja u najtoplijem dijelu dana. Pomognite drugima Posjetite obitelj, prijatelje i susjede koji većinu vremena provode sami. Osjetljive i teško pokretne osobe mogle bi zatrebati Vašu pomoć tijekom vrućih dana. Razgovarajte o toplinskom udaru s obitelji. Svaki član obitelji treba znati koje mjere zaštite mora poduzeti s obzirom na svoje zdravstveno stanje i aktivnosti. Ako je netko koga poznajete izložen riziku, pomognite mu da dobije savjet i podršku. Starije osobe i bolesnike koji žive sami treba posjetiti barem jednom dnevno. Uzimaju li te osobe lijekove, provjerite s njihovim liječnikom kakav utjecaj ti lijekovi mogu imati na termoregulaciju i ravnotežu tekućine u tijelu. Ako imate zdravstvene probleme Držite lijekove na temperaturi ispod 25˚C ili u hladnjaku (pročitajte upute o skladištenju lijeka u uputi o lijeku). Tražite savjet liječnika ako imate neku kroničnu bolest ili uzimate više lijekova, pogotovo one za pojačano mokrenje i snižavanje tlaka. Ako se osjećate loše Ako imate vrtoglavicu, slabost, nemoć, tjeskobu ili ste izrazito žedni i imate jaku glavobolju, tražite pomoć, što prije otiđite u hladniji prostor i mjerite temperaturu. Popijte vodu ili nezaslađeni razrijeđeni voćni sok više puta po nekoliko gutljaja. Smirite se i lezite u rashlađenu prostoriju ako imate bolne grčeve, najčešće u nogama, rukama ili trbuhu, često nakon fizičkog rada ili vježbe u vrlo vrućem vremenu. Pijte tekućinu koja sadrži elektrolite (npr. juhu, „smoothie“ od povrća i dr.), a u slučaju da grčevi traju duže od jednog sata, zatražite medicinsku pomoć. Savjetujte se s liječnikom u slučaju drugih tegoba ili ako opisane tegobe duže traju. Ako neki član Vaše obitelji ili osobe kojima pomažete imaju vruću suhu kožu ili delirij (nerazumno razgovaraju i nemirni su), zujanje u ušima, probleme s vidom i malaksalost, grčeve i/ili su bez svijesti, odmah zovite liječnika ili hitnu pomoć. Dok čekate na liječnika ili hitnu pomoć, smjestite ugroženu osobu u hladnu prostoriju u vodoravan položaj, podignite joj noge i kukove, odstranite odjeću i počnite s vanjskim hlađenjem, kao što su hladni oblozi na vrat, pazuhe i prepone uz rad ventilatora, mahanje lepezom ili većom tkaninom i špricanje kože vodom temperature 25–30˚C. Mjerite temperaturu tijela i održavajte je ispod 39˚C. Nemojte toj osobi dati acetilsalicilnu kiselinu ili paracetamol. Osobe bez svijesti postavite u bočni ležeći položaj.

www.youtube.com

Emisija Nadom nošeni, emitirana 14. lipnja 2019. godine imala je zanimljivu i vrlo aktualnu temu - Uloga volontera u sustavu palijativne skrbi. Gošće u emisiji bile su Blaženka Eror Matić i Dragica Kipson iz Udruge La Verna i Vlasta Vučevac, dr.med., predsjednica Hrvatskog društva za palijativnu medicinu Hrvatskog liječničkog zbora i članica Povjerenstva za palijativnu skrb Ministarstva zdravstva. Domaćin, urednik i voditelj bio je Krešimir Lovrić, dr. med. https://youtu.be/FJ-pQmBbzkU

Dragi prijatelji palijative, zahvaljujemo vam što pratite naš rad i putem FB. Hvala na podršci koja nam puno znači.

Photos from Hrvatsko društvo za palijativnu medicinu HLZ's post

U četvrtak 13.06.2019. u 19:00 u velikoj dvorani Hrvatskog novinarskom doma održana je promocija knjige prof.dr.sc. Veljka Đorđevića Sante leda (Ljubić s predumišljajem) Sudjelovali su: Veljko Đorđević, Branko Ištvančić, Slobodan Prosperov Novak i Josip Antić Ulomke iz romana čitali su: Nikša Kušelj i Natalija Đorđević Kada psihijatar, i to ugledni, kao što je Veljko Đorđević, napiše ljubavni roman, odmah na početku možete zaboraviti sve uvriježene sudove o požudi, seksu za jednu noć, nevjeri, povjerenju, kao i o bajkovitom završetku „živjeli su sretno do kraja života”........

Photos from Hrvatsko društvo za palijativnu medicinu HLZ's post

Dom za starije osobe Sveti Josip Zagreb u ovoj godini obilježava 30 godina rada i tim povodom u suradnji sa Studijskim centrom socijalnog rada i Hrvatskom udrugom socijalnih radnika, a pod pokroviteljstvom Gradonačelnika Grada Zagreba organiziran je Simpozij pod nazivom Za Života. Simpozij je održan 10. i 11.lipnja 2019. godine u Hotelu Dubrovnik u Zagrebu. Cilj Simpozija je razvoj palijativnog pristupa u sustavu socijalne skrbi i osnaživanje stručnjaka koji rade s oboljelim korisnicima u terminalnoj fazi bolesti i njihovim članovima obiteUi. Svoja znanja i iskustva prenijeli su stručnjaci različitih profesija; socijalni radnici, medicinske sestre, pravnici, liječnici, psiholozi i drugi.

Photos from Hrvatsko društvo za palijativnu medicinu HLZ's post

Pater Antun Cvek 25 04 2013

Pater Antun Cvek 25 04 2013. - Sjećanja

Photos from Hrvatsko društvo za palijativnu medicinu HLZ's post

Projekt Snaga ljudi – činiti dobro Zagrebački institut za kulturu zdravlja (ZIKZ), koji od svog osnutka promiče važnost kulture zdravlja ali i umijeća medicine (preventivne, kurativne i palijativne) odlučio je na sastanku Upravnog odbora u lipnju 2018. godine te na skupštini održanoj u listopadu 2018. godine pokrenuti projekt pod nazivom Snaga ljudi – činiti dobro, koji traje od 1.12.2018.- 1.12. 2019. godine. Cilj ovog projekta je senzibilizirati i educirati zdravstvene profesionalce ali i cjelokupnu hrvatsku javnost o sadašnjem stanju i perspektivama vezanima uz razvoj palijativne medicine u Hrvatskoj, ali i važnosti medicine usmjerene prema osobi i u svim drugim područjima medicine te promovirati primjere dobre prakse u kojima se snagom ljudi činilo i čini dobro u skrbi prema potrebitima! U sklopu ovo projekta izdana je knjiga Služiti čovjeku- putokaz humanosti u medicini, čiji je suizdavač Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, a pokrovitelji Grad Zagreb, Hrvatsko društvo za palijativnu medicinu HLZ i Zagrebačka zaklada za pomoć osobama oboljelim od cerebrovaskularnih bolesti (u daljnjem tekstu: Zaklada). Ovo je prva knjiga u poznatoj nam literaturi (hrvatskoj i međunarodnoj) koja opisuje osobna iskustva više od 150 zdravstvenih profesionalaca, 20 bolesnika i članova njihovih obitelji, 50 studenata Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i 25 institucija i organizacija, a vezano uz pristup teško oboljeloj osobi i članovima obitelji. Prva promocija knjige bila je 7.12.2018. godine na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a nakon toga su do danas održane promocije knjige i predstavljanje projekta u više od 15 gradova, a na kojima je sudjelovalo nekoliko tisuća ljudi. U sklopu projekta u Osijeku je održana i edukacija pod nazivom Branitelj za branitelja, tijekom koje smo educirali 120 hrvatskih branitelja za volontiranje u palijativnoj skrbi. Svečano predstavljanje dosadašnjih rezultata projekta održano je u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu dana 29. svibnja 2019. godine od 13 - 15 sati. U prvom dijelu programa, održana je praizvedba dokumentarnog filma pod nazivom „Pouke o čovječnosti“ redatelja Branka Ištvančića. Ovaj dokumentarni film snimljen je u produkciji udruge Artizana tijekom 2018. godine uz financijsku potporu Ministarstva hrvatskih branitelja, Grada Zagreba, Grada Pakraca i Zaklade Adris. Priča je to o jednoj od najhumanijih akcija hrvatskih branitelja koji su, u ratnom vihoru, 29.9.1991. uz pomoć medicinskog osoblja evakuirali i spasili iz neprijateljskog okruženja preko 300 psihijatrijskih bolesnika iz psihijatrijske bolnice u Pakracu, od kojih su većina pacijenata bili srpske nacionalnosti, te na taj način stekli status heroja čovječnosti. Film je nastao po istoimenoj knjizi autora Veljka Đorđevića. Film je uvršten u natjecateljski program ovogodišnjeg Pulskog filmskog festivala gdje će imati premijerno nacionalno prikazivanje. U drugom dijelu programa, uz video projekciju i osobno predstavljanje institucija i pojedinaca tekstove stručnjaka i pacijenata čitali su ugledni hrvatski akademski glumci Nikša Kušelj i Iva Mihalić. Ovaj događaj u HNK održan je i povodom Dana branitelja Grada Zagreba i Dana Grada Zagreba, što ga čini još svečanijim. Autor: prof.dr.sc. Marijana Braš

Palijativna skrb u Hrvatskoj: Umirući i teško bolesni ne smiju biti samo dodatni teret i trošak

Palijativna skrb u Hrvatskoj: Umirući i teško bolesni ne smiju biti samo dodatni teret i trošak