GDCK Solin,
Petra Krešimira IV 31 a,
021/244-411 Pokret Crvenog križa i Crvenog polumjeseca

Bitka kod Solferina - Dana 24 .lipnja 1859. Vojske carske Austrije i francusko-sardinijskog saveza borile su se cijeli dan pokraj mjesta Solferina na sjeveru Italije. Gubici su bili teški oko 40 000 mrtvih, ranjenih ili nestalih. Vojnih sanitetskih službi u to doba gotovo da i nije bilo; posljedice su bile velike patnje i mnogi ranjenici su umrli zbog nedostatka njege. Međutim tu se našao mladi Švicarac po imenu Henry Dunant koji užasnut agonijom vojnika, uz suradnju mještana organizira pomoć u lokalnoj crkvi. Kad se vratio kući još progonjen onim što je vidio, piše knjigu o svojim iskustvima Djelo 'Sjećanje na Solferino' objavljeno 1862. godine.  Da bi pomogli u promicanju ciljeva knjige četiri ugledna  građanina  Ženeve pridružili su se Dunantu u osnivanju Međunarodnog Crvenog križa. Prema Dunantovu  prijedlogu prihvatili su 10 rezolucija koje čine osnivačku povelju Crvenog križa. Tako je rođen Pokret.

Prva Ženevska konvencija
Tada predstoji glavna zadaća uvjeriti vlade da ranjenici nisu protivnici jer ne sudjeluju u borbi i stoga im je potrebna zaštita. Zbog toga je švicarska vlada sazvala diplomatsku konferenciju u Ženevi 1864. Na njoj su sudjelovali predstavnici 12 vlada koji su prihvatili nacrt ugovora i taj sporazum je nazvan Ženevska konvencija za poboljšanje položaja ranjenika oružanih snaga u ratu.

I. ŽENEVSKA KONVENCIJA ZA POBOLJŠANJE POLOŽAJA RANJENIKA ORUŽANIH SNAGA RATA

II. ŽENEVSKA KONVENCIJA POLOŽAJA RANJENIKA, BOLESNIKA I BRODOLOMACA, PRIPADNIKA ORUŽANIH SNAGA NA MORU

III. ŽENEVSKA KONVENCIJA O POSTUPANJU SA RATNIM ZAROBLJENICIMA OD 12. KOLOVOZA 1949 GODINE

IV. ŽENEVSKA KONVENCIJA O ZAŠTITI CIVILNIH OSOBA ZA VRIJEME RATA I DOPUNSKI PROTOKOLI

_________________________________________________________________

Načela pokreta

HUMANOST
Međunarodni pokret Crvenoga križa i Crvenoga polumjeseca, nastao u želji da bez diskriminacije pruža pomoć svim ranjenicima na bojnom polju nastoji u svim prilikama spriječiti i ublažiti ljudsku patnju. Svrha Pokreta je zaštita života i zdravlja te osiguranje poštivanja ljudske osobe. On promiče uzajamno razumijevanje, prijateljstvo, suradnju i trajan mir među svim narodima.

NEPRISTRANOST
Pokret ne pravi razliku s obzirom na nacionalnu, rasnu, vjersku, klasnu ili političku pripadnost pojedinca, već nastoji ublažiti njegove muke, isključivo vodeći računa o njegovim potrebama, dajući prednost najhitnijim slučajevima unesrećenih.

NEUTRALNOST
Da bi očuvao povjerenje svih, pokret se ne opredjeljuje u neprijateljstvima i ne upušta se u rasprave političke, rasne, vjerske ili ideološke prirode.
NEOVISNOST
Pokret je neovisan. Nacionalna društva, iako su pomoćna tijela humanitarnih službi svojih vlada i podvrgnuta zakonima svojih zemalja, moraju očuvati svoju autonomiju kako bi u svako doba mogla djelovati u skladu s načelima Pokreta.