GLAZBENO SCENSKA ČAROLIJA: Sunce djever i Neva Nevičica oduševljavaju publiku

www.hbor.hr

http://www.hbor.hr/novo-osiguranje-malih-izvoznika-i-izvoznika-pocetn

http://www.hbor.hr/kreditiranje-izrade-projektne-dokumentacije01

www.hok.hr

http://www.hok.hr/press/novosti/hbor_omogucava_odobrenje_kredita_do_25_tisuca_eura_samo_uz_mjenice_i_zaduznice

Registracija za potrebe PDV-a i transakcije unutar EU u 2016. go… Transakcije unutar jedinstvenog EU tržišta podrazumijevaju trgovinu dobrima i obavljanje usluga unutar EU, a iste podliježu oporezivanjem porezom na dodanu vrijednost (dalje: PDV). U ovom članku ćemo se podsjetiti kada se hrvatski poduzetnik treba registrirati za potrebe PDV-a radi isporuke dobara i obavljanja usluga unutar EU, te koja su temeljna načela oporezivanja na kojima počiva europski sustav oporezivanja PDV-om. Registriranje za potrebe PDV-a Direktivom 2006/112/EZ je propisana obveza registracije poduzetnika za potrebe PDV-a, a nacionalna zakonodavstva država članica su radi usklade s EU, između ostalog i to pravilo prenijele u nacionalne propise. Stoga, ukoliko hrvatski poduzetnik isporučuje dobra ili obavlja usluge za koje je primatelj obvezan platiti PDV u drugoj državi članici, mora se registrirati za potrebe PDV-a. Također, za registraciju postoje i pravila za male porezne obveznike, te za tijela državne uprave i slično. Registracija za potrebe PDV-a podrazumijeva ispunjavanje obrasca P-PDV. Nakon podnošenja obrasca P-PDV, Porezna uprava donosi Rješenje o dodjeli PDV-ID broja. PDV-ID broj se sastoji od predznaka HR i OIB-a koji ima 11 znamenaka – (npr. „HR12345678901“). Provjera PDV ID broja PDV ID brojevi poduzetnika iz svih zemalja EU mogu se provjeriti u VIES sustavu odnosno sustavu za razmjenu informacija o valjanosti PDV ID brojeva unutar EU. U VIES sustavu dakle, moguće je provjeriti da li poslovni partner iz EU ima valjani PDV ID broj. Ako nakon provjere VIES sustav signalizira da je PDV ID broj poslovnog partera valjan, tada kao dokaz o valjanosti PDV ID broja u trenutku provjere može poslužiti ispis s računalnog ekrana („print screen“) VIES baze koji je uputno čuvati u PDV evidenciji. Ako pak prilikom provjere poslovnog partera VIES baza signalizira da je PDV ID broj neispravan, potrebno je od poslovnog partnera tražiti ispravan PDV ID broj kako bi bilo moguće isporuku dobara ili usluga osloboditi od PDV-a. Također, za provjeru valjanosti, moguće je kontaktirati i Poreznu upravu, Središnji ured, Sektor za europske poslove i međunarodnu razmjenu informacija, Službu za međunarodnu razmjenu informacija. Deregistracija odnosno ukidanje PDV ID broja Kada i ako hrvatski poduzetnik prestane obavljati transakcije unutar EU, treba od Porezne uprave tražiti ukidanje PDV ID broja. U slučaju da poduzetnik ne zatraži ukidanje PDV ID broja, Porezna uprava će isti ukinuti po službenoj dužnosti ako prema raspoloživim podacima Porezne uprave poduzetnik ne obavlja transakcije za koje je potreban PDV ID broj. O takvom postupanju se donosi rješenje, a u slučaju ponovne potrebe PDV ID broj se može nanovo aktivirati. Osim toga, bitno je znati da u slučaju sumnje u zlouporabu PDV ID broja, Porezna uprava isti može suspedirati. Naravno, kada i ako se otklone razlozi za suspendiranje PDV ID broja, isti se može ponovno aktivirati. Isporuke i stjecanje dobara unutar EU Za hrvatske poduzetnike, trgovina dobrima je uvelike pojednostavljena nakon pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji. Što se tiče PDV-a (generalno), isporuka dobara unutar EU se oporezuje prema načelu odredišta, pa hrvatski poduzetnici kada isporučuju dobra drugim poduzetnicima u EU, ispostavljaju račun bez iskazanog PDV-a, jer će se isti obračunati u odredišnoj državi članici. Sve je to pod uvjetom da su hrvatski poduzetnici kao isporučitelji, ali i primatelji dobara u drugoj državi članici registrirani za potrebe PDV-a, da imaju valjane PDV identifikacijske brojeve, te da je došlo do stvarnog kretanja dobara iz jedne države članice u drugu državu članicu (dokazuje se prijevoznim ili drugim dokumentom). U suprotnom se isporuka ne može osloboditi PDV-a. Također (generalno), poduzetnici iz drugih članica EU koji isporučuju dobra hrvatskim poduzetnicima, primjenjuju PDV tretman po istom principu, odnosno ispostavljaju račun bez iskazanog PDV-a, a navedeni iznos PDV-a će hrvatski poduzetnik iskazati u PDV prijavi, te istodobno iskazati obvezu i pretporez (pravo na odbitak pretporeza postoji u obračunskom razdoblju u kojem je nastala obveza). Obavljanje i primanje usluga unutar EU Jedno od najčešće primjenjivanih pravila kada govorimo u PDV-u unutar EU, je i generalno pravilo za oporezivanje usluga(prema mjestu sjedišta primatelja usluge – za B2B). Naime, kod B2B usluga, odnosno kod usluga koje tuzemni porezni obveznik obavi poreznom obvezniku koji ima sjedište u drugoj državi članici, mjesto oporezivanja usluga se određuje prema mjestu sjedišta primatelja usluga. Ako se te usluge obavljaju stalnoj poslovnoj jedinici poreznog obveznika u mjestu koje je različito od mjesta sjedišta poreznog obveznika, mjestom obavljanja usluga smatra se sjedište stalne poslovne jedinice. Ako takvo sjedište ili stalna poslovna jedinica ne postoje, mjestom obavljanja usluga smatra se prebivalište ili uobičajeno boravište poreznog obveznika primatelja usluge. Primjerice: Hrvatski porezni obveznik obavi uslugu savjetovanja slovenskom poreznom obvezniku koji ima sjedište u Republici Sloveniji. Hrvatski porezni obveznik izdaje račun s klauzulom prijenosa porezne obveze na slovenskog poreznog obveznika, jer je mjesto sjedišta slovenskog poreznog obveznika Republika Slovenija. Naravno, postoje mnogi izuzeci od generalnog pravila tj. posebna pravila (lex specialis), koja zahtijevaju drugačiji PDV tretman, npr. usluge u vezi s nekretninama, koje se oporezuju prema mjestu gdje se nekretnina nalazi i slično. Stoga je kod određivanja poreznog tretmana usluga, uputno prvo provjeriti da li su određene usluge navedene u posebnim pravilima, pa ako nisu, tek onda je potrebno primjeniti opće pravilo. Zaključno, u tekstu su navedeni česti primjeri i generalna porezna pravila. Napominje se da je sustav oporezivanja PDV-om izrazito kompleksan. Pri primjeni PDV-a tretmana kod konkretnih transakcija u praksi, prvo je potrebno točno utvrditi prirodu transakcije kako bi se moglo ispravno oporezivati PDV-om, a posljedično i ispravno evidentirati u poslovnim knjigama.

U Narodnim novinama objavljenim 18.08. 2016. pod brojem 75, objavljen je Jedinstveni okvirni kontni plan. Kontni plan je donesen u skladu s odrednicama članka 11. Zakona o računovodstvu (Nar. nov., br.: 78/15. i 134/15.), a u skladu s člankom 46. primjenjuje se od 01. siječnja 2017. godine. Jedinstevni okvirni kontni plan razrađen je do razine sintetičkog računa. Kontni plan obvezno primjenjuju svi poduzetnici iz članka 4. Zakona o računovodstvu, neovisno o veličini, osim poduzetnika koji imaju posebnim propisima propisanu primjenu kontnog plana propisanog od strane nadzornih tijela ovlaštenih za kontrolu tih poduzetnika (banke, osiguravajuća društva, leasing društva i slični... ).