Prehrambene navike imaju velik utjecaj na razvoj bubrežnog kamenca. Što je bubrežni kamenac? Bubrežni kamenac je čvrsta ili kristalna nakupina koja se formira u urinu. Kod opće populacije 2-5% osoba se barem jednom u životu susretne sa bubrežnim kamencima. Bubrežni kamenci se primarno klasificiraju po lokaciji: u bubregu (nefrolitijaza), mokraćovodu (ureterolitijaza) ili mokraćnom mjehuru (cistolitijaza). Oko 80% svih ljudi oboljelih od bubrežnog kamenca su muškarci, dok su najčešći oblici bubrežnih kamenaca upravo kalcij-oksalatni kamenci. Kako nastaje bubrežni kamenac? Jedna od zadaća bubrega je da filtrira krv, prilikom čega nastaje mokraća. Bubrezi su također zaduženi za koncentriranje mokraće, regulaciju zadržavanja i odstranjivanja metabolita iz sistemnog krvotoka putem nastanka mokraće. U trenutku kada mokraća postane prezasićena raznim spojevima iz mokraće koji potiču stvaranje kamenaca, dolazi do stvaranja sitnih kristalića koji se na kraju međusobno privlače i stvaraju kamenac. Bubrežni kamenci uglavnom napuštaju tijelo kroz mokraćovod, a mnogi od njih se formiraju i odlaze bez da izazovu ikakve komplikacije. No ako kamenci izrastu do veličine od najmanje 3 mm, mogu uzrokovati zastoj u mokraćovodu. Kamenci se dovode u vezu sa bolovima u predjelu trbuha, mučninom, povraćanjem, groznicom, krvi u urinu i bolnim mokrenjem. Prehrana i bubrežni kamenci Prehrambene navike imaju velik utjecaj na razvoj bubrežnog kamenca. Ukoliko postoji obiteljska anamneza pojavljivanja bubrežnih kamenaca, s obzirom da su bubrežni kamenci ne samo neugodni već i relativno bolni, potrebno je razmisliti o preventivnim strategijama s ciljem prevencije istih. Postoji više tipova bubrežnih kamenaca; kalcij oksalatni, kalcij fosfatni, urični, cistinski, infeksijski... Ukoliko ste skloni nastanku bubrežnih kamenaca bitno je znati kojoj vrsti, kako bi i regulacijom prehrane mogli utjecati na prevenciju istog. Jedan od najčešćih bubrežnih kamenaca je upravo kalcij oksalatni bubrežni kamenac. Kalcij se već u crijevima veže na oksalate i na taj način onemogućava njihovu punu apsorpciju pa se kod pojave kalcij-oksalatnih kamenaca preporuča unos kalcija do 1200 mg na dan, uz obrok. Primijećeno je na jednoj studiji provedenoj na Harvardu da je rizik dobivanja kalcij oksalatnih kamenaca u muškaraca koji su dnevno uzimali namirnice s ukupno 600 mg kalcija, 34% manji u odnosu na one koji su bili na prehrani s minimalnim sadržajem kalcija. Razlog je taj što kalcij vezuje oksalate iz hrane u crijevima i sprečava njihov ulazak u cirkulaciju. Stoga, ukoliko se radi o kalcij oksalatnom bubrežnom kamencu preporuka je smanjiti unos oksalata, a povećati unos magnezija, međutim ukoliko se radi o kalcij fosfatnom ili kalcij karbonatnom bubrežnom kamencu, preporuka je smanjiti unos kalcija. Oksalat je spoj još poznat pod imenom etandioat, a nalazi primarno u povrću: cikla, repa, špinat, orašasti plodovi, rabarbara, radič, ribiz, peršin, jabuke, mekinje, tamna čokolada, raštika, smokve, grožđe, čaj, kofeinski napitci, pivo, šparoge, bobičasto voće, brokula, naranče, ananas, blitva.. Prehrambene preporuke za prevenciju kalcij oksalatnih kamenaca: Smanjiti unos soli Smanjiti unos životinjskih bjelančevina Uzimati dovoljno kalcija iz hrane ili putem dodataka prehrani (800 - 1200mg/dan) uz obroke Tekućina: Nema ograničenja tekućine - preporuka 3-4L/dan. Ne uzimati dodatno vitamin C - za oksalatne i oksalatno kombinirane kamence Iz prehrane treba izostaviti hranu bogatu oksalatima Općenito, za prevenciju bubrežnih kamenaca preporuča se vegetarijanska prehrana. Vegetarijanskom prehranom se unosi veće količine kalija i magnezija, smanjuje se izlučivanje kalcija, oksalata i urične kiseline. Vegetarijanska prehrana također putem unosa cjelovitih žitarica osigurava organizmu izvor veće količine fitinske kiseline, koja do 40% smanjuje formiranje bubrežnih kamenaca kod pojedinaca, koji je dnevno unose u dozi većoj od 900 mg.

Povišeni krvni tlak postaje sve češća bolest današnjice. Uzrok mu je nereguliran stil života što uključuje previše stresa, nereguliranu prehranu i manjak tjelesne aktivnosti. Uvođenjem čak i sitnica kako bi se promijenio barem malo stil života, možemo značajno poboljšati svoje zdravlje. Kod regulacije krvnog tlaka uvijek moramo u obzir uzeti sve navedene komponente: stres, prehranu i tjelesnu aktivnosti kako bi rezultat bio trajan i zadovoljavajući. Prema istraživanjima Svjetske zdravstvene organizacije glavni čimbenici za rizika za razvoj srčanožilnih oboljenja su visoki krvni tlak, pušenje, visoka razina masnoća u krvi, pretilost i šećerna bolest. Kada govorimo i idealnom načinu prehrane za regulaciju krvnog tlaka, to bi zasigurno bila mediteranska prehrana sa smanjenom količinom soli. Mediteranska prehrana se odlikuje velikim unosom zelenog lisnatog povrća, zatim voća, integralnih žitarica, konzumacijom ribe dva do tri puta tjedno (plave ribe poput srdela, inćuna, lokardi), mesa svega par puta tjedno (uglavnom perad). Također, konzumacija mesa i mesnih prerađevina nije potrebna svaki dan, dok se mliječni proizvodi preporučaju. Idealno je svoje prehrambene navike prilagoditi mediteranskoj prehrani, međutim ako krenete s mojim "Brzim savjetima za regulaciju krvnog tlaka prehranom", osjetit ćete značajnu promjenu: Brzi savjeti za regulaciju krvnog tlaka prehranom Uvijek birajte kvalitetne masnoće Maslinovo ulje je bogato omega-9 masnom kiselinom (oleinska) koje ima blagotvoran učinak na zdravlje, dok je riba bogata omega-3 masnom kiselinom koje je u nebrojeno studija pokazalo značajan pozitivan učinak na srčanožilni sustav. Nedavno istraživanje je pokazalo da samo 25 mililitra maslinova ulja značajno utječe na smanjivanje krvnog tlaka. Višestruko nezasićene masne kiseline: omega-3 (alfa linolenska), omega-6 (linolna) i omega-9 (oleinska) nezamjenjive su u svakodnevnom normalnom funkcioniranju organizma. Osim maslinova ulja i ribe, sjemenke lana, salbe (chia), sezama i buče dobar su izvor ovih kiselina. Preporuka je zamijeniti biljna ulja maslinovim uljem (i tokom kuhanja!), dok kuhanje na ostalim biljnim uljima nije preporučljivo. Svinjska mast je na visokim temperaturama vrlo stabilna te se može koristiti za pripremu hrane, ali u malim količinama. 2. U prehranu ubacite prehrambena vlakna Opsežna istraživanja pokazala su da je kod osoba koje imaju prehranu siromašnu vlaknima incidencija razvijanja raznih bolesti poput divertikula, šećerne bolesti tip 2 i bolesti srca značajno veća. Vlakna su biljni materijal koji se ne može probaviti u ljudskom organizmu, ali se mogu razgraditi pomoću bakterija koje se nalaze u crijevima. U ovisnosti o vrsti ugljikohidrata i njihovoj sposobnosti ekstrakcije u određenom pH i temperaturi, vlakna se primarno dijele na topiva i netopiva. Vlakna se nalaze u voću, povrću, orašastim plodovima, mahunarkama i žitaricama cjelovitog zrna. Sirovo voće, osobito (ekološki proizvedene) jabuke i kruške, treba jesti s korom jer tu se krije najveća zaliha vlakana (oko 30 posto više). Prehrambenih vlakana ima i u kori citrusa. Američko udruženje za bolesti srca (American Heart Association) objavljenog u ožujku 2013. govori da prehrana bogata vlaknima može odgoditi prvi srčani udar, dok kod svakog povećanja od sedam grama kod ukupne količine dijetalnih vlakana smanjuje rizik od prvog srčanog udara za sedam posto. Preporuka da pola tanjura kod glavnih obroka uvijek čini povrće (osim krumpira), jednu četvrtinu integralne žitarice, drugu četvrtinu meso i zamjene za meso, a voće po malo konzumirajte tri do pet puta na dan. 3. Krećite se svaki dan, barem malo Preporuka za tjelesnu aktivnost svih odraslih osoba, a ne samo osoba koje imaju povećani krvni tlak je 35-45 minuta na dan, tri do četiri puta tjedno. Povećana tjelesna masa/pretilost ima značajan učinak na povećanje krvnog tlaka, stoga se osobama ako imaju višak kilograma preporuča da uz promjenu prehrambenih navika, smanje svoju tjelesnu masu. 4. Igrajte se začinima umjesto soli Za začiniti hranu koristite manje soli, a više začina. Dopustite svojim okusnim pupoljcima period od dva do tri tjedna kako bi se naviknuli na smanjeni udio soli. Koristite bosiljak, peršin, ružmarin, kurkumu, kajenski papar i druge začine. Posebno obratite pozornost na češnjak koji se posebno preporuča u svakodnevnoj prehrani osoba sklonima obolijevanju od povišenog krvnog tlaka. Ideje za kuhanje sa začinima ¾ svježeg začina ili ¼ suhog začina za pripremu pola kilograma mesa i zamjena Suhi začini se dodaju zadnjih 15 minuta pripreme jela, stoga ih usitnite par minuta prije dodavanja jelu kako bi aroma jela bila intenzivnija 5. Manje šuškajte Prehrambeni proizvodi koji se nalaze u šuškavim vrećicama nerijetko imaju povećane količine soli, odnosno natrija, ali i trans masnoća koje također imaju negativan utjecaj na krvni tlak. Primjer takve hrane su polu gotovi, instant proizvodi (brza hrana, pekarski proizvodi, grickalice, krekeri, keksi). Jednako tako, umjesto konzervirane hrane, birajte svježu ili svježe smrznutu, koja sadrži manje soli. Nužno je naviknuti se na prirodan okus hrane, zato manje šuškajte. Zanimljivosti: Znanstvenici koji su pratili osobe starije životne dobi su zaključili da je regularna konzumacija jedne kockice tamne čokolade pomogla u normalizaciji krvnog tlaka Celer (korijen, stabiljka i list) prema posljednjim znanstvenim istraživanjima ima sposobnost dnižavanja krvnog tlaka upravo zbog svoje aromatične komponente 3-n-butil-ftalida. Osobe koje redovito konzumiraju nezaslađeni jogurt (dva posto dnevnog energijskog unosa) imaju 31 posto manji rizik za razvoj visokog krvnog tlaka Češnjak zbog aktivne tvari adenozina, ima sposobnost da opusti glatke mišiće krvnih žila i tako ih proširi, smanjujući krvni tlak Sol treba smanjiti, ne nužno izbaciti Natrij je elektrolit koji je osnovni sastojak soli (NaCl). Dnevna količina Natrija koja je organizmu dnevno potrebna iznosi oko 1000 miligrama, odnosno jedna mala žličica soli za cijeli dan. Činjenica koja je zabrinjavajuća je da ljudi u prosjeku unose oko 5000 miligrama natrija na dan, što otprilike odgovara deset grama soli. Najveća količina soli se dnevno konzumira preko pekarskih i industrijski prerađenih proizvoda. Sol ne treba izbaciti iz prehrane nego treba regulirati njezin unos. To je najbolje učiniti tako da kuhamo sa smanjenom količinom soli i biramo hranu koja prirodno ne sadrži sol, odnosno natrij. Osobe koje imaju problem sa regulacijom krvnog tlaka, a vole slani okus, umjesto soli i uz začine, mogu koristiti druge soli popu kalijevog klorida, magnezijevog klorida, kalcijevog klorida, uz prethodno savjetovanje sa svojim liječnikom.

Što jesti ako bolujete od raka? većina onkoloških oboljenja proizlazi iz promjena u genskoj ekspresiji, koje tada promiču daljnje promjene u DNK. Onkologija je područje medicine koje se bavi prevencijom, dijagnostikom i terapijom raka i tumora. Novu, abnormalnu nakupinu tkiva u organizmu nazivamo tumor. Tumor kao takav se može klasificirati kao benigan ili dobroćudan te maligan ili zloćudan. Maligna oboljenja su problem, jer označavaju tkivo koje uglavnom metastazira i 'napada' ostala tkiva u organizmu. Uzrok onkoloških bolesti nije do kraja razjašnjen, međutim smatra se da rak uzrokuju sljedeći vanjski i unutrašnji čimbenici: Vanjski čimbenici onkoloških bolesti: Pušenje Izloženost raznim kemijskim supstancama (npr poliklorirani bifenili, boje, ljepila) Infektivne bolesti (npr, bakterije, paraziti, virusi) Određeni lijekovi Zračenje Razni kemijski sastojci koji se nalaze u hrani i piću (npr. aflatoksin, heterociklički amini, policikličkih aromatski ugljikovodici, N-nitrozo spojevi). Istraživanja su pokazala da se otprilike 35 posto od ukupno dijagnosticiranih tumora kod muškaraca te čak do 60 posto kod žena u razvijeni zemljama može povezati s prehranom. Unutrašnji čimbenici onkoloških bolesti su: Nasljedne mutacije Oksidativni stres Upale Endokrine tegobe Mnogi znanstvenici vjeruju da većina onkoloških oboljenja proizlazi iz promjena u genskoj ekspresiji, koje tada promiču danje promjene u DNK. Važnost prehrane kod onkoloških bolesnika Prehrambeni status bolesnika je iznimno bitan kod liječenja, ali i samog ishoda onkoloških bolesti. Loš prehrambeni status, a pod time se primarno misli na pothranjenost, zapravo je čest suputnik terapije. Gubitak tjelesne mase i pothranjenost su prisutni kod velike većine bolesnika te čak 20 posto bolesnika umire zbog pothranjenosti, a ne same bolesti. Pothranjenost može biti rezultat bolesti, ali i posljedica korištenja antineoplastičnih lijekova. Nuspojave koje se javljaju kod liječenja onkoloških bolesti (kemoterapija, zračenja, imunoterapije, operacije) također doprinose nastanku pothranjenosti. Najvećem riziku od pothranjenosti su izloženi bolesnici s tumorom probavnog sustava (želuca, debelog crijeva, rektuma, jetre, gušterače) i pluća. Prehrana stoga igra jako bitnu ulogu kod liječenja onkoloških bolesnika. Prehrambene preporuke kod onkološke prehrane Prehrana treba biti sastavljena na način da zadovolji energetske i hranjive potrebe onkološkog bolesnika: dodatno uzimajte hranu koja ima visoku energijsku i hranjivu vrijednost: med, svjež sir, jogurte s probiotikom, kefir, maslinovo ulje, jaja, orašasti plodovi, maslac.. Ukupan energijski unos hrane na dan bi trebao zadovoljavati barem 2000 kcal/dan. Konzumirajte razno voće ili sokove od voća i povrća jer su izvor visoko vrijednih tvari. Cilj je pojesti najmanje tri komada voća na dan te kod glavnog obroka imati barem 1/3 tanjura napunjenu zelenim, lisnatim povrćem (špinat, kelj, blitva, salata..). Uvijek se preporučaju mali i česti obroci. Razlog tome je da prilikom liječenja, osobe često imaju tegobe sa unošenjem hrane, smanjenim pražnjenjem želuca i sporijom probavom, stoga su mali, ali česti obroci najbolji izbor. Hrana treba biti dobro kuhana Smanjiti unos crvenog mesa i mlijeka Izbjegavajte sirovu ribu, meso, nepasterizirane sireve, sirovo i neoprano voće i povrće Izbacite slatkiše i slastice, osim u posebnim prigodama Preporuča se uvijek uzimati prehranu na usta, osim kod poteškoća pri gutanju i bolnih afti. Koliko je moguće, imajte redovnu tjelesnu aktivnost Hranu koja izaziva mučnine izbjegavati Dodatke prehrani uzimati nakon savjetovanja sa liječnikom i/ili nutricionistom Nekoliko recepata: Čaj od đumbira zaslađen medom: kockicu đumbira stavite u šalicu i prelijte vrućom vodom. Ostavite 15-ak minuta i lagano zasladite medom. Radite sok od cikle. Cikla je bogata raznim spojevima koji imaju interesantan učinak na organizam, uključujući i dušikov oksid. Napravite bistri sok od cikle, a po želji možete dodati jabuku i/ili mrkvu. Napravite smoothie od svježeg špinata, banane i jogurta s probiotikom. Sve izmiksati štapnim mikserom. Dodatni savjeti kod onkološke prehrane Što napraviti kod smanjenog apetita? Obroci trebaju biti privlačni vizualno, mirisom i okusom. Konzumirajte hranu visoke hranjive vrijednosti: fokus stavite na kvalitetne bjelančevine (pileće i pureće meso, mahunarke, sir, jaje) uz dodatak maslinovog ulja i povrća. Što napraviti kod mučnine i povraćanja? Hranu konzumirajte uvijek na sobnoj temperaturi Unosite dovoljno tekućine (najmanje pet čaša vode na dan) Izbjegavati hranu koja je pržena u dubokom ulju (pohano, prženo) Izbjegavajte ležeći položaj odmah nakon jela Težište prebacite na fermentirane mliječne proizvode poput jogurta, kefira a smanjite unos mlijeka Gubitak tjelesne mase (anoreksija – kaheksija) Preporuka je konzumirati hranu koja ima puno energije i hranjivih tvari(meso, riba, perad, jaja, punomasno mlijeko, sir, krem juhe, sl

Ukoliko imate osjećaj kao da vam se u želucu ponekad nalazi vatrena kugla, vrijeme je da razmislite o vašoj prehrani. Žgaravica je najblaži oblik tegoba sa želucom, dok gastritis, GERB i hijetalna hernija znatno otežavaju svakodnevno funkcioniranje. Prehrana koja je prilagođena tom stanju ima cilj smanjiti i ako je moguće ukloniti tegobe, te smanjiti refluks i koliko je moguće smanjiti oštećenja sluznice jednjaka. Gastritis karakterizira jaka bol u trbuhu, mučnina, pa čak i problemi s probavom, stoga je većina ljudi barem jednom u životu iskusila opisane tegobe. Glavni okidač je uglavnom hrana, međutim sve više tegoba se pripisuje upravo neuravnoteženom životnom stilu i prekomjernom stresu. Osnova prehrane za žgaravicu, gastritis i GERB Osnova prehrane za žgaravicu i gastritis je dobro prokuhano povrće i voće, nemasno meso i riba, maslinovo ulje, uz razne kompote od voća. Od mliječnih proizvoda preporuka je koristiti jogurt, kefir i acidofil i nemojte zaboraviti na blagotvorno djelovanje pčelinjih proizvoda! Jela je poželjno začiniti začinskim biljem a smanjiti unos soli. Također, savjetuje se smanjenje pušenja i postizanje optimalne tjelesne mase. Jeste li znali da povećana tjelesna masa može također biti jedan od uzroka tegoba sa želucom? Osnove prehrambenih preporuka za žgaravicu, gastritis i GERB Ukoliko promatramo hranu kroz razne skupine, puno lakše ćemo dobiti uvid koju hranu bi trebalo konzumirati, a koju izbjegavati. Cilj je da se fokusirate na hranu koju je poželjno konzumirati, a ne isključivo na hranu koja se izbjegava, te pozitivno pristupiti rješavanju problema. Zapamtite, stres je također jedan od okidača koji može dovesti do bolova u trbuhu! Foto: Shutterstock Povrće: Preporučuje se kuhano, primarno gomoljasto povrće, dok paprika, crveni luk, krastavci i rajčica mogu izazvati tegobe. Umjesto pomfrita, uzmite kuhani krumpir bez suviše masnoće, ili krumpir pečen u pećnici bez masnoće. Voće: Jabuke i kruške (preporučuje se oguliti), marelice i banane i drugo voće koje se podnosi, uz razne domaće pripremljene kompote od voća, dok se citrusi izbjegavaju. Meso i životinjski proizvodi: Niskomasno i krto meso se preporučuju, uključujući i ribe i kuhana jaja, jer obroci sa povećanom masnoćom kod ovakvih tegoba štete želucu. Razne začinjene mesne prerađevine, meso pečeno u masnoći i sušeno meso bi se trebalo izbjegavati. Žitarice: Već i vrapci na granama znaju da su cjelovite žitarice koje sadrže povećan udio prehrambenih vlakana i više nego pogodne za zdravlje probave. Stoga kruh od cjelovitih žitarica, graham peciva, zobena kaša i integralna riže se preporučuju. Nemojte kombinirati tjesteninu sa sirom ili masnoćama. Mliječni proizvodi: Mladi kozji kravlji sir, sir sa smanjenim udjelom masti, vrhnje sa niskim udjelom masti i razni jogurti (kefir, acidofil) se preporučuju. Mliječne proizvode sa povećanim udjelom masnoća kod gastritisa i drugih tegoba sa želucem treba izbjegavati. Za kraj, par kratkih savjeta 1. Budite umjereni, jedite više manjih obroka, nemojte nikad pregladnjeti i nikad se nemojte prejedati. 2. Nemojte kasno jesti, niti lijegati neposredno nakon obroka (zadnji obrok 3 sata prije lijeganja). 3. Izbjegavajte masnu, jako začinjenu, slanu i prženu hranu. Ukoliko ste navikli na intenzivniji okus hrane, biti će potrebno jedno vrijeme prilagodbe (2 do 3 tjedna) na blaži okus hrane. 4. Uvijek u džepu imajte par badema: osim što su ukusni, istraživanja govore da ublažavaju simptome žgaravice. 5. Tekućinu radije pijte barem 15 minuta prije i sat vremena nakon obroka, nego uz obroke. Gazirana pića izbjegavajte u potpunosti, radije odaberite vodu ili prirodan sok od jabuke.

U zadnje vrijeme se sve češće susrećemo sa tegobom policističnih jajnika. Skoro pa epidemija žena s istim problemom u ginekološkim ordinacijama ne ohrabruje. Međutim, iako se ne zna točan algoritam kako dolazi do njihove pojave, postoji jedna sigurna povezanost upravo između prehrane i policističnih jajnika. Neki od simptoma policističnih jajnika uključuju neredovite mjesečnice ili njihov izostanak, izraženija dlakavost lica, prsa, abdomena (trbuha), stanjivanje kose ili čak predjeli ćelavosti na glavi, akne, tegobe kod regulacije tjelesne mase, smanjena plodnost. Policistični jajnici su kompleksan problem Nakupljanje masnoće u srednjem i gornjem dijelu trbuha naziva se centralna ili središnja pretilost, gdje osobe u tom slučaju imaju oblik jabuke (naspram gdje se masnoća nakuplja na bokovima, pa tijelo više poprima oblik kruške, koji je poželjniji i sigurniji za žene). Zašto oblik jabuke ukazuje na problem? Pretilost koja je javlja u središnjem dijelu nosi sa sobom komplikacije poput pojave visokog krvnog tlaka, ali u slučaju policističnih jajnika i drugih komplikacija sa hormonima. Naime, znanstvena istraživanja koja su koristila ultrazvučna mjerenja, otkrila su da žene sa policističnim jajnicima imaju veći udio središnje pretilosti. U tom slučaju, često dolazi do pojave inzulinske rezistancije, koji je jedan od koraka prema razvijanju šećerne bolesti tip 2. Povećana tjelesna aktivnost i promjena životnih navika je ključni korak u hvatanju u koštac sa policističnim jajnicima. Prema istraživanju objavljenom 2003 godine u Clin Diabetes, procjenjuje se da 50% žena koje imaju policistične jajnike, imaju indeks tjelesne mase veći od 27kg/m2, ili je čak pretilo, gdje je indeks tjelesne mase veći od 30kg/m2! Također, studije su pokazale da žene koje pate od policističnih jajnika osim inzulinske rezistencije i središnje pretilosti, imaju veće razine testosterona, a manje luteinizirajućeg hormona, što objašnjava pojačanu dlakavost, ali i teže usklađivanje tjelesne mase. Dijete ne dolaze u obzir! Kod liječenja policističnih jajnika, cilj nije brzi gubitak tjelesne mase (kojeg vrlo često slijedi jo-jo efekt) već dugotrajna promjena prehrambenih navika, gdje tjedno gubimo od pola do jedan kilogram, gdje je pojava jo-jo efekta vrlo mala. Promjena životnih navika je prvi i vrlo važan korak u liječenju policističnih jajnika. Policisični jajnici su problem mnogih žena, te zahtjeva multidiciplinarno liječenje. Stoga, dijete ne dolaze u obzir! Što učiniti i gdje krenuti? Svako putovanje počinje prvim korakom. Tako i promjene putem prehrane trabaju nastupiti postepeno, uključivati ih redovno kako bi postale i ostale stalne. Znanstvena istraživanja su dokazala da čak i mali gubitak od 5% ukupne tjelesne mase može potaknuti ovukaciju, a redovita tjelesna aktivnost i bez gubitak tjelesne mase pokazuje poboljšanje simptoma i pozitivnu sliku o svom tijelu. Dakle, treba krenuti sa promjenom prehrambenih navika i tjelesnom aktivnosti od tri puta tjedno po sat vremena. Promjene u prehrambenim navikama uz aktivnost trebaju dovesti do postepenog gubitka tjelesne mase, gdje svakako preporučam uz liječnički savjet i nutricionistu koji će voditi kroz proces preobrazbe. Nikao ne treba zaboraviti - uspjeh je još izgledniji kada se istim naporima za promjenom životnih navika pridruže i drugi članovi obitelji. Prehrana za policistične jajnike Prehrana koja će pogodovati policističnim jajnicima svakako ima svoje čvrste temelje u mediteranskom načinu prehrane; riba perad sir mahunarke umjerene količine žitarica koje svakako trebaju biti integralne, odnosno cjelovite (kruh, tjestenina, njoki, riža..) pregršt zelenog lisnatog povrća, raznog voća maslinovo ulje Znanost već dugo godina stoji iza blagotvornog djelovanja mediteranske prehrane i tjelesne aktivnosti. Omega 3 masne kiseline se preporučaju osobama sa šećernom bolesti i srčanožilnim bolestima, zbog protuupalnog djelovanja. Izvor omega 3 masnih kiselina su plava morska riba, lanene i chia sjemenke. Maslinovo ulje također obliuje omegama – omega 9 masnim kiselinama. Znanstvena istraživanja također preporučaju prehranu koja je niskog glikemijskig indeksa, odnosno; birajte integralnu tjesteninu i kruh umjesto bijele, izbjegavajte slatkiše i slastice, a sve što je škrobno (krumpir, kruh, tjestenina, njoki, žitarice, museli itd.) na tanjur stavljajte u veličini svoje šake. Preporuka je u prehranu uvesti više prehrambenih vlakana, gdje je odličan izvor zeleno lisnato povrće, umjerene količine integralnih žitarica i voće. I za kraj, šaku orašastih plodova uvijek nosite sa sobom u džepu. Sjetite se da se put reguliranja tjelesne mase i borbe sa policističnim jajnicima traje, međutim da se nakon ustrajnosti vide rezultati. I zato, ne odustajte nego hrabro naprijed!

Jeste li ste znali da se giht često naziva i bolest kraljeva? To je upravo zato jer se giht uglavnom razvija kao posljedica pretilosti, prevelike konzumacije mesa i/ili alkohola. Giht je ukratko upala jednog ili više zglobova, koja je nastala povećanom količinom i odlaganjem kristala mokraćne kiseline u zglobovima. Simptomi gihta su nagli napadi jake boli u zglobovima (primarno nožni palac i koljeno), uz oticanje zgloba i crvenilo. Mokraćna kiselina je normalan nusprodukt razgradnje purina i drugih tvari u tijelu. Mokraćna kiselina je normalan nusprodukt razgradnje purina i drugih tvari u tijelu. Kada stanica otpušta svoje otpadne produkte, uključujući i mokraćnu kiselinu, onda se putem krvi prenosi do bubrega i eliminira u obliku urina. Međutim, kada u tijelu nastaje prevelika količina mokraćne kiseline ili kada je otežana njezina eliminacije kroz bubrege, može se javiti stanje povećane mokraćne kiseline u tijelu ili hiperuricemije. Ako to stanje potraje dovoljno dugo da se iz mokraćne kiseline na zglobove počnu taložiti kristali mokraćne kiseline, tada govorimo o gihtu. Hiperuricemija se još povezuje sa stanjima poput metaboličkog sindroma, hipertenzije (povišenog krvnog tlaka), šećerne bolesti tip 2, kronične bolesti bubrega i srčanožilnih oboljenja. S obzirom da je uzrok gihta upravo nakupljanje mokraćne kiseline u organizmu, potrebno je razmisliti koja hrana dovodi do nešto većeg stvaranja mokraćne kiseline pa iste reducirati u prehrani. Giht i prehrana Jeste li ste znali da se giht često naziva i bolest kraljeva? To je upravo zato jer se giht uglavnom razvija kao posljedica pretilosti, prevelike konzumacije mesa i/ili alkohola. To je zapravo hrana koja je bogata purinima. Purini su aromatske organske komponente. Jednostavnije rečeno, prisutni su u gotovo svakoj namirnici. Neka hrana je posebno bogata purinima, i to je hrana koju želimo izostaviti u prehrani gihta. Zašto? Purini su komponente čijim metabolizmom nastaje mokraćna kiselina koja uzrokuje tegobe, giht. Hrana koja sadrži vrlo visok sadržaj purina su primarno iznutrice, plava riba (sardine, inćuni), muzgavci (škampi, dagnje), riblje konzerve, suhomesnati proizvodi, mesni ekstrakti, bujoni, alkohol, kvasac. To je hrana koju bi u vrijeme akutnog napada gihta u potpunosti izostavili. Akutni napad gihta označavaju primarno jaki bolovi u zglobovima gdje su nakupljeni kristali mokraćne kiseline. To može trajati tri do pet dana i preporuka je konzumirati tekućinu u većim količinama i to primarno običnu vodu, limunadu ili voćni sok (ne voćni nektar koji sadrži dodatne šećere). Alkohol je komponenta koju se predlaže u potpunosti izbaciti, jer osim što potiče lučenje vode iz organizma što uzrokuje koncentriranje mokraćne kiseline u preostaloj tjelesnoj tekućini, alkohol također smanjuje izlučivanje mokraćne kiseline u urin. Hrana koja također može izazvati smetnje u vrijeme akutnog napada: Integralni kruh i žitarice, dizana i pržena tijesta, svježa peciva i kruh Mahunarke, cvjetača, špinat i blitva, konzervirano povrće Orašasti plodovi Visokomasni mliječni proizvodi Gotovo sve kategorije mesa, plava riba (bogato purinima) Kakao i čokolada, papar, senf, masni kolači s kremom, mljevena kava, crni čaj Hrana koja pogoduje u vrijeme akutnog napada gihta, ali i kasnije: Dvopek, tost, riža, odstajali kruh, kukuruzna i pšenična krupica Sve korjenasto povrće (krumpir, mrkva, korabica, cikla), zatim tikvice, salate, rajčice, zelene mlade mahune.. Voće i voćni sokovi Umjereno masni mliječni proizvodi Kuhana bijela riba, jaja, nemasne riblje juhe Maslinovo ulje Nakon akutnog napada gihta, dopušteno je konzumirati sve kategorije hrane, s naglaskom na smanjene količine alkohola, iznutrica, suhomesnatih proizvoda i muzgavaca. Svaki drugi ili treći dan na tanjuru se tako mogu naći sve kategorije mesa (junetina, govedina, puretina, piletina, divljač), a svaki dan bi se na tanjuru trebale naći veće količine povrća. Voće ne treba izostavljati. Istraživanja su pokazala da primjerice trešnje, borovnice, ali i drugo šumsko voće može pomoći u smirivanju napada gihta. Avokado i ananas su također pokazali interesantne učinke protiv stvaranja mokraćne kiseline. Općenito, potrebno je smanjiti unos hrane za otprilike 500 kcal od uobičajenog energijskog unosa, a jela rasporedite u barem tri obroka na dan. Potrebno je izbjegavati bilo kakve nagle, restriktivne i jako ograničavajuće dijete. Za regulaciju gihta, na početku je potrebno malo odricanja, međutim nakon regulacije mokraćne kiseline, potrebno je uravnotežiti prehranu, najbolje prema principima mediteranske prehrane. S obzirom da smo svi različiti, navedene preporuke je uvijek potrebno uzeti kao osnovne smjernice, koje će se individualno prilagoditi.

Najbolji način liječenja masne jetre je uvođenje pravilnih prehrambenih navika i redovita tjelesna aktivnost. To podrazumijeva izbjegavanje dodatno zaslađene hrane, te gazirane, masne, slane i pržene hrane. Masna jetra, ako nije uzrokovana uslijed prekomjernog konzumiranja alkohola (alkoholna masna jetra), također nastaje zbog neadekvatnog stila života, točnije zbog prekomjerne konzumacije hrane bogate jednostavnim šećerima, ali i mastima, te se naziva nealkoholna masna jetra (NAFLD). Uzrok nastanka nealkoholne masne jetre su ponajprije prekomjerni unos hrane poput raznih grickalica, bombona, kolača, čipsa, krafni, masne i pržene hrane, bezalkoholnih gaziranih pića, uz tjelesnu neaktivnost. Jetra u svojem normalnom ciklusu rada vrši razne metaboličke procese koji pomažu probavi hrane. Ako se prehranom kroz duži period unosi više hrane nego što je tijelu potrebno, osim u ostatku tijela, dolazi do nakupljanja masnoće i u jetrenim stanicama (hepatocitima). Proces nakupljenog masnog tkiva u jetrenim stanicama, uz smanjeno funkcioniranje jetre naziva se nealkoholna masna jetra. Sukladno tome, nastanku masne jetre često prethodi pretilost, inzulin rezistencija, šećerna bolest i hiperlipidemija (velika količina masti u krvi). Rizici za nastanak nealkoholne masne jetre: Demografski (dob, obiteljska anamneza pretilosti, šećerne bolesti) Zapadni način stila života (prevelik unos hrane, zasićenih masnoća, trans masnoća, te prenizak unos omega-3 masnoća, vitamina D, voća i povrća) Tjelesna neaktivnost Masna jetra i prehrana Najbolji način liječenja masne jetre je uvođenje pravilnih prehrambenih navika i redovita tjelesna aktivnost. To podrazumijeva izbjegavanje dodatno zaslađene hrane, te gazirane, masne, slane i pržene hrane. Preporuča se prehrana sa manjom energijskom vrijednosti, tj. prehrana koja će pomoći osobi smanjiti tjelesnu masu, uz redovitu tjelesnu aktivnost. To znači dnevni unos od 1300 do 1800 kcal na dan, uz preporuku nutricionista i liječnika. Hrana koja se preporuča: Crni kruh, dvopek, tost, integralna tjestenina, žganci/palenta, griz Djelomično obrano mlijeko (1.5% m.m.), sirutka, kefir, jogurt s probiotikom, svježi sir i posni svježi sir Sve meso koje sadrži manje masnoće / krto meso (teletina, perad, svinjetina, divljač) Plava i bijela riba, tvrdo kuhana jaja Sve svježe povrće koje se pravilno termički obrađuje* Zrelo voće bez kože/kore, kompoti, kašice Maslinovo, bučino i sezamovo ulje Čajevi: paprena metvica, sikavica, zatim kamilica i matičnjak, umjereno zaslađeni medom Hrana koju treba izbjegavati: Svježi ili vrući pekarski proizvodi, dizana tijesta, kroketi, makaroni sa sirom, špageti sa masnim umakom Punomasno mlijeko, dimljeni i zreli sirevi, vrhnje s visokim udjelom masnoće Masno i dimljeno meso, polutrajne i trajne kobasice, paštete Morski muzgavci (lignje, dagnje, rakovi i školjke) Nepravilno obrađeno povrće uz luk, crvena paprika, rajčica, poriluk Nedozrelo ili vrlo slatko voće, orasi, lješnjaci, bademi Majoneza Alkohol, bezalkoholna gazirana pića, crni čajevi Svu konzerviranu hranu Obrada hrane Hranu treba obrađivati koristeći umjerene količine ulja, poput maslinovog ulja koje je bogato oleinskom masnom kiselinom. Ne preporuča se prženje, prženje u dubokom ulju i pohanje, već priprema hrane kuhanjem, pečenjem u foliji i na lešo. Hranu treba manje soliti, a više koristiti razno začinsko bilje poput ružmarina, bosiljka, peršina ali i češnjaka. Salatu se može začiniti maslinovim uljem i jabučnim octom. Senf, alkoholni ocat, hren i čili paprika bi trebali jedan period izostati s tanjura. S obzirom da je jedna od glavnih zadaća jetre upravo metabolizam i eliminacija štetnih tvari iz organizma, potrebno je pridržavati se jednostavnih načela zdrave prehrane. Dijetoterapija alkoholne masne jetre ima jednake preporuke kao i nealkoholna masna jetra, uz strogo suzdržavanje od alkohola. Brze preporuke za dijetoterapiju masne jetre: Smanjenje tjelesne mase uz povećanje tjelesne aktivnosti: tri puta tjedno po 45 minuta za početak Izbjegavanje trans masnoća i ravnomjeran unos zasićenih masnoća U prehranu uključiti maslinovo, sezamovo i bučino ulje U prehranu uključiti plavu ribu, lanene i chia sjemenke koje su dobar izvor omega-3 masnoća Povećajte unos prehrambenih vlakana (integralne žitarice, povrće, sjemenke) Izbjegavati i ograničiti unos dodanih šećera; stolni šećer ili saharoza, izbjegavati slađenje fruktozom Izvor trans masnoća: gotovo svi proizvodi koji se nalaze u šuškavim vrećicama (keksi, krekeri, kolači, pekarski proizvodi..) zatim brza hrana, hrana pržena u dubokom ulju. Izvor zasićenih masnoća: masni, mesni proizvodi, zatim zreli i tvrdi sirevi, kokosovo ulje, palmino ulje, čokolada, vrhnje. Navedene preporuke je uvijek potrebno uzeti kao osnovne smjernice, koje će se individualno prilagoditi. Za sve dodatne informacije obratite se svom liječniku.

3000-godišnji lijek koja ​​LIJEČI reumatoidni artritis i upalu za koji niste do sada znali – My Blog

Recite zbogom MOŽDANIM KRVARENJIMA, DIJABETESU, ALCHAJMERU i mnogim drugim bolestima korištenjem ovog jednostavnog lišća!!! – Zanimljivosti 365 – Dana u godini

Timeline Photos

Test joda: Ovaj test je koristan za sve, a posebno za osobe koje imaju problema sa štitnjačom. Uvečer, pred spavanje uzmite jod. Umočite u jod štapić za čišćenje ušiju i nacrtajte jodom na mišici lijeve ruke tri linije: tanku, srednju i debelu. Pričekajte da se linije osuše na vašoj koži i lezite spavati. Ujutro pogledajte vašu ruku. Ako je nestala samo najtanja crta, znači da je kod vas s jodom sve u redu. Organizam je kroz kožu uzio onoliko joda koliko mu je bilo potrebno. Ako je osim najtanje, nestala i srednje debela linija znači da nemate dovoljno joda u organizmu i da trebate obratiti pozornost na stanje vašeg zdravlja. Ako su nestale sve tri linije, znači da imate veliki manjak joda u organizmu i da vam je posebno ugrožena štitnjača. Ova metoda je potpuno bezopasna jer organizam preko kože uzima samo onoliko joda koliko mu je potrebno.https://www.facebook.com/photo.php?fbid=1586771691625380&set=p.1586771691625380&type=3,,,,,,,,,,,,,,,,,,,

Nevjerojatna priča o mlijeku, Walter Veith

Jod, Lugolova otopina, lijek za mnoge bolesti i dodatak prehrani