Reproducibilnost (obnovljivost) znanstvenih istraživanja u krizi U znanstvenom svijetu aktualna je kriza obnovljivosti znanstvenih istraživanja čime se bavi najnoviji webinar časopisa Science. Problem obnovljivosti znanstvenih istraživanja u području bioloških znanosti postaje sve značajnijim budući da utječe na sve istraživače. Nepouzdani i neponovljivi rezultati utječu na prikupljanje, analizu i tumačenje podataka. Nedavne ankete pokazale su da više od 50% istraživača ima problema s reproduciranjem ne samo rezultata drugih istraživača već i svojih vlastitih rezultata. Rezultati koji se ne mogu reproducirati te upitni rezultati mogu prouzrokovati dugotrajna i skupa ponavljajuća istraživanja. Naime, praksa je da drugi laboratoriji koji rade na istoj temi u početku nastoje ponoviti već objavljene rezultate, obično u časopisima s visokim impakt faktorima jer se za njih smatra da im je recenzija znatno kvalitetnija i kritičnija, kako bi na osnovi objavljenih rezultata nastavili sa svojim istraživanjima. Ukoliko se rezultati tih studija ne mogu ponoviti dolazi do besportrebnog i skupog gubljanja vremena, a u nekim slučajevima, može dovesti do pogrešno interpretiranih pa i netočnih zaključaka. Jedan od ključnih uzroka nemogućnosti reproduciranja tuđih (ili čak svojih) rezultata je nedostatak razumijevanja važnosti kvalitete uzoraka kao i kvalitete negativne kontrole. Upravo korištenje kvalitetnih kontrolnih uzoraka nužan je korak u smanjenju problematičnih rezultata, što se često događa u slučajevima ograničene količine ili kvalitete materijala za istraživanje, nepostojanja odgovarajućeg testa ili zbog pritiska uslijed deadline-a u završavanju istraživanja. Na webinaru časopisa Science dva će stručnjaka raspravljati o razumijevanju važnosti korištenja kvalitetnih uzoraka te kako korištenje istih može rezultirati kvalitetnijim istraživanjima i učinkovitijim i financijski prihvaljivijim istraživanjem Webinar možete gledati i u njemu aktivno sudjelovati na adresi http://www.sciencemag.org/custom-publishing/webinars/reproducibility-crisis-sample-quality-and-importance-early-and-ongoing

Bez udisanja 24 min i 11 sekundi (ZANIMLJIVOSTI) Neka događanja koja izlaze iz uobičajenog medicinskog znanja vrijedna su pažnje. Kad bi nas upitali koliko neka osoba može izdržati bez udisaja, čisto iz fiziološkog kuta, vjerojatno bi većina nas rekla negdje između 3-7 min. Međutim prevarili bi se. To razdoblje je višestruko duže i upravo ovih dana je oboren rekord u dužini vremena koje se može izdržati bez udisaja. Budimir Šobat Buda (52) oborio je vlastiti Guinnessov rekord u u statičkom ronjenju na dah nakon što je u bazenu na Sajmu nautike na Zagrebačkom velesajmu pod vodom bio nevjerojatne 24 minute i 11 sekundi. Dosadašnji osobni rekord od 24 min i 03 sekunde postavio je prošle godine u Splitu gdje je sudjelovao u medicinskom istraživanju tjelesnih sposobnosti koje su vodili američki liječnici i znanstvenici. Budimir Šobat se na ovaj pothvat odlučio kako bi senzibilizirao javnost o problemima djece s autizmom. Obarenjem rekorda, u sklopu akcije "Ne dišem" htio je upozoriti na prepreke s kojima se djeca s autizmom suočavaju svaki dan.

[162 STUBE] Na web stranicama STUDMEFa objavljena je kompletna galerija fotografija s ovogodišnje utrke 162 stube 2018.

[162 STUBE] U subotu, 10.veljače 2018. je održana tradicionalna, 11. po redu utrka “162. stube” čija je staza duga 4200 metara. Na putu do cilja učesnici moraju prijeći i poznate 162 Schlosserove stube. Ovogodišnji pobjednici utrke su Anda Tomaš (AK Svetice Zagreb) u ženskoj konkurenciji i Antonio Kleković (AK Zabok) u muškoj konkurenciji. Hladno i vjetrovito vrijeme, s pokojom kapi kiše i snijega bili su razlozi što se ove godine na startu pojavilo manje trkača nego inače (282 trkača, a najavljeno je dvostruko više). Antonio Kleković je utrku završio u vremenu od 15 minuta i 22 sekunde, dok je u ženskoj konkurenciji Anda Tomaš, stazu istrčala za cijelih 17 minuta i tako postavila ženski rekord staze. Start utrke je bio ispred glavnog ulaza na Medicinski fakultet na Šalati, a trčalo se preko Mesićeve, Grškovićeve i Rockfellerove ulice do ŠNZ-a "Andrija Štampar" i nazad preko 162 Schlosserovih stuba. Čestitke pobjednicima uz želju da slijedeće godine vrijeme bude naklonjenije trkačima , a njih bude dvostruko više. Cijeli album s fotografijama s utrke biti će objavljen na stranicama weba STUDMEFa (http://stariweb.mef.hr/studmef) slijedećih dana. (Fotograf STUDMEFa Kristina Tomak) #162stube, #mefzg, #studmef

U četvrtak 8. veljače 2018. godine dekan prof. dr. sc. Marijan Klarica priredio je svečano primanje za prof. dr. sc. Ivana Damjanova, profesora patologije s University of Kansas School of Medicine, SAD. . Profesor Damjanov je diplomirao na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu ak. god. 1963./64., gost je profesor MEF-a i dopisni član HAZU. Damjanov je svjetski priznati znastvenik – patolog, poznat je i kao vrstan nastavnik i urednik svjetski priznatih udžbenika, a svoje znanje i usluge uvijek je nesebično davao svom zagrebačkom fakultetu. . Prof. Damjanov je u svečanom broju Mef.hr. u prosincu 2017. napisao da mu je od svih udžbenika najdraži udžbenik Patologije, objavljen u 5 izdanja u Medicinskoj nakladi u Zagrebu. Budući da prof. Damjanov nije bio u mogućnosti nazočiti svečanoj proslavi 100. obljetnice našega fakulteta, dekan i akademik Marko Pećina organizirali su svečano primanje za uglednoga profesora koristeći se tom prigodom kako bi mu uručili monografiju objavljenu u povodu velikog jubileja. Istom prigodom je glavna urednica Mef.hr uručila gostu i prosinački broj fakultetskog časopisa u kojem je prof. Damjanov napisao članak o početcima svoje karijere na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. . Svečanom primanju kod dekana prisustvovali su urednici monografije MF-a Marko Pećina i Marijan Klarica, pomoćnik urednika Branko Šimat, glavna urednica mef.hr Svjetlana Kalanj Bognar, kolege profesori patologije Mara Dominis, Mladen Belicza, Stanko Jukić i Sven Seiwert, potom Flora Bulić Jakuš, pročelnica Katedre za biologiju u kojoj je prof. Damjanov pod vodstvom pokojnog akademika Nikole Škreba i započeo znanstvena istraživanja, te glavni tajnik Fakulteta Darko Bošnjak. . Bilo je svečano i ispunjeno emocijama i sjećanjima na davne dane, ali s razgovorom o sadašnjosti i budućnosti našeg Fakulteta. (B.Šimat) (Fotografi: Ruth Švarc, Dora Brauneger)

[162 STUBE] Pobjednici utrke "162 stube" za 2018. u ženskoj kategoriji.

[162 STUBE] Pobjednici utrke "162 stube" za 2018. u muškoj kategoriji.

[162 STUBE] U subotu 11.veljače 2018. održana je 11. po redu tradicionalna utrka “162 stube” koju kao i sve prethodne organizira studentska udruga „SportMEF“ u suradnji s drugim studentskim udrugama Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Start utrke je bio ispred glavnog ulaza na dekanat MEFa, odakle se zatim trčalo preko Mesićeve, Grškovićeve i Rockfellerove ulice povezujući tako Medicinski fakultet i Školu narodnog zdravlja "Andrija Štampar“ i zatim nazad do dekanata MEFa preko Schlosserovih stuba. Premjereno, trasa staze obuhvaća 4500 metara u koje su uključene Schlosserove 162 stube po kojima je utrka i dobila ime. Organizatori ističu kako se utrka održava radi osvješćivanja javnosti kako je tjelesna aktivnost jedan od najučinkovitijih načina borbe protiv srčanih, ali i drugih bolesti, pri čemu je kretanje jedan od osnovnih čimbenika zdravlja. U utrci su mogu sudjelovati svi građani koji žele nešto učiniti za svoje zdravlje i kardiovaskularni sustav, za sudjelovanje nije bilo potrebno financijski participirati. Kao što se može vidjeti iz priloženih fotografija i ovog puta u utrci je sudjelovao velik broj natjecatelja svih uzrasta. Kao jedan od sponzora utrke gradonačelnik Milan Bandić je svim natjecateljima zaželio uspjeh i što češće i redovito kretanje. Uredništvo STUDMEFa svim učesnicima želi da se aktivno kreću i ostalih 364 dana jer kako su naveli organizatori kretanje je najučinkovitiji način borbe protiv bolesti kardiovaskularnog sustava. Tijekom slijedećih nekoliko dana objavit ćemo i album s fotografijama snimljenih prije, za i poslije utrke.

[MEF KROZ POVIJEST] Kroz seriju sjajnih plakata koje su u povodu 100 godina MEFa u suradnji s NSK izradile Ivana Majer i Helena Markulin iz SMK prikazat ćemo vam najznačajnije godine u životu jedne katedre. Do sada smo prikazali Anatomiju i Fiziku, a za ovu prigodu prikazujemo Biologiju.

[MEF KROZ POVIJEST] Tijekom ove ak. godine uredništvo STUDMEFa planira pokrenuti zatvorenu grupu s radnim nazivom "MEF kroz povijest" u kojoj bi objavljivali fotografije koje su nastajale tijekom proteklih 100 godina postojanja MEFa. Sadržaj fotografija bili bi ljudi, događanja, proslave, svečanosti, promocije, nagrade i sve ono što prikazuje ili je vezano uz MEF kroz proteklih 100 godina. Za to ćemo trebati i vašu pomoć tako što vas pozivamo da otvorite svoje albume, albume vaših roditelja ili rođaka i s nama podijelite fotografije iz razdoblja dok ste vi ili vaši najbliži bili studenti, zaposlenici, nastavnici i suradnici MEFa tijekom proteklih 100 godina fakulteta. Ukoliko nemate skener za skeniranje fotografija - tu smo mi koji ćemo vrlo rado skenirati sve fotografije koje biste željeli podijeliti s nama. Kako bi i vaš trud bio nagrađen, prije isteka 100te godine postojanja MEFa, planiramo na Fakultetu organizirati izložbu najboljih fotografija u više kategorija (o detaljima kad se projekt pokrene). U ovoj prvoj fazi, prije otvaranja grupe, prikupljali bi fotografije, a nakon pokretanja grupe članovi bi sami postavljali fotografije na stranice grupe. Grupa bi aktivirali kroz slijedećih nekoliko mjeseci kad budemo sigurni da bi pokretanje ovog projekta bilo uspješno s obzirom na poznate navike alumna MEFa. Članovi grupe bili bi alumni MEFa, od studenata do zaposlenika (administracija, nastavnici i suradnici) i samo bi oni mogli vidjeti postove unutar grupe. Kao primjer budućih galerija postavili smo fotografiju na kojoj su promovirani dr. medicine 1970. godine. Na fotografiji se nalazi i više budućih profesora Medicinskog fakulteta (možete li ih prepoznati?) Voljeli bi u ovoj pripremnoj fazi čuti vaša mišljenja, sugestije i prijedloge.