Promjene u ovrsi na plaći od 3. kolovoza 2017. U drugoj polovini srpnja Hrvatski sabor je usvojio novele Ovršnog zakona. Tako dana 3. kolovoza 2017. stupa na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona, osim nekoliko odredaba koje stupaju na snagu 1. rujna 2017. (te odredbe uređuju provedbu ovrhe radi naplate neisplaćenih tražbina po osnovi plaće, izravnu naplatu novčane tražbine, te pitanja naplate zadužnice i ona vezana uz izvansudsku ovrhu). Najvažnija novost jest da po stupanju na snagu noveliranog Ovršnog zakona, ako ovršenik (dužnik) prima plaću koja je manja od prosječne netoplaće u Republici Hrvatskoj (u ovoj godini taj prosjek iznosi 5.664,00 kn), od ovrhe je izuzet iznos u visini 3/4 plaće ovršenika, ali ne više od 2/3 prosječne netoplaće u Republici Hrvatskoj. Obračun plaće i obustava po plaći prema (spomenutim) novim pravilima primjenjuje se kod obračuna i isplata plaća od 3. kolovoza 2017. i nadalje.

Izmjene i dopune Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom – promijene od 01.07.2017. stupaju na snagu 1. srpnja 2017 .• ukidanje malog obveznika fiskalizacije • obveza izdavanja računa putem naplatnog uređaja za sve obveznike fiskalizacije • obveznikom fiskalizacije ne smatra se porezni obveznik za ostvarene promete od prodaje karata ili žetona za cestovni lokalni linijski prijevoz putnika u javnom prometu u skladu s odlukama jedinica lokalne samouprave te prodaja karata i žetona u zračnom, željezničkom i linijskom obalnom pomorskom prometu • dostava podatka o proizvođaču i/ili održavatelju programskog rješenja za fiskalizaciju izdavanja računa • dostava podataka o poslovnim prostorima na novom obrascu (ako je riječ o malom poreznom obvezniku) odnosno putem sustava ePorezna

Novosti koje donose izmjene Pravilnika o PDV-u od 1. svibnja 2017. Najnovije izmjene i dopune Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 41/17., dalje: Pravilnik o PDV-u) stupile su na snagu 1. svibnja 2017., a odnose se na neka pojašnjenja te usklađivanje s odredbama Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 73/13. – 115/16., dalje: Zakon o PDV-u). Izmjenom čl. 35. Pravilnika o PDV-u propisano je mjesto obavljanja usluga iznajmljivanja pokretne materijalne imovine te plovila (sa ili bez smještaja) u skladu s Pravilnikom o uvjetima za obavljanje djelatnosti iznajmljivanja plovila s ili bez posade i pružanje usluge smještaja gostiju na plovilu. To znači da će se u Republici Hrvatskoj (dalje: RH) oporezivati smještaj na plovilu za dane provedene u RH iako je ukrcaj putnika bio u zemlji članici Europske unije ili u trećoj zemlji. Pritom poreznu osnovicu kod usluge iznajmljivanja plovila čini razmjerni dio vrijednosti ugovorene usluge najma plovila koji se stvarno koristi u tuzemstvu (dani plovidbe u RH, što uključuje dan uplovljenja u RH i dan isplovljenja iz RH, u odnosu na ukupno trajanje najma). Pritom je važno napomenuti da se na usluge iznajmljivanja plovila za koje su do 30. travnja 2017. godine sklopljeni ugovori primjenjuju se odredbe „starog“ Pravilnika o PDV-u koji se primjenjivao do 1. svibnja 2017. Promijenjen je čl. 47. st. 2. Pravilnika o PDV-u te se detaljnije pojašnjava što su jestiva ulja i masti te hrana za životinje, a u vezi primjene stope PDV-a od 13 % U čl. 107.a Pravilnika o PDV-u dodan je st. 9. koji se odnosi na oslobođenje plaćanja PDV-a pri uvozu dobara prema čl. 44. st. 1. t. 26. Zakona o PDV-u. Uvjet je da porezni obveznik u trenutku uvoza Carinskoj upravi uz PDV identifikacijski broj stjecatelja, izdan u drugoj državi članici, kojemu se isporučuju dobra prema čl. 41. st. 1. t. a) Zakona o PDV-u, a koji obavlja daljnju isporuku dobara dostavi i PDV identifikacijski broj (krajnjeg) stjecatelja izdanog u državi članici u koju se dobra izravno otpremaju ili prevoze. Pritom uvoznik dobara u Zbirnoj prijavi navodi PDV identifikacijski broj stjecatelja koji obavlja daljnju isporuku dobara u drugu državu članicu. U čl. 108. Pravilnika o PDV-u dodan je st. 9. koji se odnosi na primjenu oslobođenja iz čl. 45. st. 1. t. 1. Zakona o PDV-u (izvoz dobara). Izmjenom je propisano da porezni obveznici mogu primijeniti navedeno oslobođenje za poslove u nizu u okviru izvoznih transakcija u slučaju kada porezni obveznik isporučuje već izvozno ocarinjena dobra drugom poreznom obvezniku, a ta će se dobra izravno otpremiti kupcu izvan Europske unije. U čl. 150. st. 4. Pravilnika o PDV-u navedeno je da obvezu plaćanja PDV-a (preuzimanja porezne obveze) ima porezni obveznik iz RH (ako je mjesto oporezivanja u RH), neovisno o poreznom statusu koji strani porezni obveznik ima u državi u kojoj ima sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište. To znači, neovisno o tome je li registriran za potrebe PDV-a u svojoj zemlji te neovisno o tome imali ili nema dodijeljen hrvatski PDV identifikacijski broj. Člankom 173. st. 4. Pravilnika o PDV-u je propisano da se tromjesečni porezni obveznici mogu odlučiti za podnošenje mjesečnih prijava najkasnije do 15. siječnja tekuće godine.

Oporezivanje primitaka učenika i studenata Mišljenje dao: Porezna uprava Broj: 410-01/17-01/946 od 05.05.2017. Na upit u svezi oporezivanje primitaka učenika i studenata, odnosno koji sve primici ulaze u godišnji neto limit od 60.600,00 kn neoporezivih primitaka te u svezi dva konkretna primjera obračuna, u nastavku odgovaramo: Člankom 9. Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 115/16; dalje u tekstu: Zakon) i člankom 6. Pravilnika o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 10/17; dalje u tekstu: Pravilnik) propisani su primici na koje se ne plaća porez na dohodak, a između ostalih, to su: nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja do 1.750,00 kn mjesečno, nagrade učenicima i studentima osvojene na natjecanjima u okviru obrazovnog sustava i organiziranim školskim i sveučilišnim natjecanjima, primici učenika i studenata na redovitom školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga, po posebnim propisima, do 15.000,00 kn godišnje, stipendije učenicima i studentima za redovno školovanje u tuzemstvu i inozemstvu na srednjim, višim i visokim školama te fakultetima, ukupno do 1.750,00 kn mjesečno, stipendije studenata na sveučilištima u tuzemstvu i inozemstvu koje se dodjeljuju studentima za izvrsna postignuća u znanju i u ocjenama na sveučilištima, a koji su za dodjelu stipendija izabrani na javnim natječajima kojima mogu pristupiti svi studenti pod jednakim uvjetima, do 4.000,00 kn mjesečno, stipendije studenata za redovito školovanje na preddiplomskim, diplomskim ili integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijima, odnosno preddiplomskim ili specijalističkim diplomskim stručnim studijima i poslijediplomanata te poslijedoktoranata za koje su sredstva planirana u državnom proračunu Republike Hrvatske i stipendije koje se isplaćuju, odnosno dodjeljuju iz proračuna Europske unije, uređene posebnim međunarodnim sporazumima, i to studentima za redovito školovanje na visokim učilištima, športske stipendije koje se prema posebnim propisima isplaćuju športašima za njihovo športsko usavršavanje, do 1.750,00 kn mjesečno, nagrade za športska ostvarenja do 20.000,00 kuna godišnje, naknade športašima amaterima prema posebnim propisima do 1.750,00 kn mjesečno, stipendije studentima izabranima na javnim natječajima kojima mogu pristupiti svi studenti pod jednakim uvjetima, za redovito školovanje na visokim učilištima koje isplaćuju, odnosno dodjeljuju zaklade, fundacije, ustanove i druge institucije registrirane u Republici Hrvatskoj za odgojno-obrazovne ili znanstvenoistraživačke svrhe, koje djeluju u skladu s posebnim propisima, osnovane s namjenom stipendiranja i dr. Nadalje, člankom 8. Zakona propisani su primici koji se ne smatraju dohotkom, odnosno koji su oslobođeni oporezivanja u ukupnom iznosu, a između ostalih to su i primici od otuđenja osobne imovine, osim imovine iz članka 59. Zakona (otpad u skladu s posebnim propisima). Novim Zakonom, u primjeni od 1.1.2017., izvori dohotka podijeljeni su u 2 kategorije: godišnji dohodak (ukupan dohodak od nesamostalnog rada, dohodak od samostalne djelatnosti te drugi dohodak koji se ne smatra konačnim koji porezni obveznik ostvari u poreznom razdoblju i koji se obračunava na temelju godišnje porezne prijave ili u posebnom postupku utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak) i konačan dohodak (svaki pojedinačni iznos dohotka od imovine i imovinskih prava, kapitala i osiguranja i drugog dohotka koji se smatra konačnim). Razlika u ove dvije kategorije je u tome što za konačne dohotke ostvarene u poreznom razdoblju porezni obveznici ne mogu podnijeti godišnju poreznu prijavu niti se za te dohotke može provesti poseban postupak utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak, a niti se taj dohodak može umanjiti za osobni odbitak. To znači da se osobni odbitak, odnosno neoporezivi dio dohotka može koristiti samo kod dohotka od nesamostalnog rada, drugog dohotka koji se ne smatra konačnim i dohotka od samostalne djelatnosti. To je propisano člankom 14. stavkom 3. Zakona, prema kojem se poreznom obvezniku ostvareni dohodak iz članka 13. Zakona, odnosno godišnji dohodak, umanjuje za osnovni osobni odbitak u visini 3.800,00 kuna za svaki mjesec poreznog razdoblja za koji se utvrđuje porez na dohodak, odnosno ukupno 45.600,00 kuna godišnje. Stavkom 4. toga članka Zakona propisani su iznosi za koje se može uvećati osnovni osobni odbitak rezidenta (za uzdržavane članove i invalidnost-vlastitu i svakog uzdržavanog člana uže obitelji i svakog uzdržavanog djeteta). Napominjemo da učenik ili student može biti uzdržavani član roditeljima ili drugim osobama koje su određene kao njegovi skrbnici pod uvjetom da njegovi oporezivi primici, primici na koje se ne plaća porez i drugi primici koji se u smislu Zakona ne smatraju dohotkom, ne prelaze iznos od 15.000,00 kuna na godišnjoj razini (u taj prag od 15.000,00 kuna primjerice ulaze i neoporezive stipendije i primici za rad preko studentskih udruga u ukupnom iznosu i sl.), osim primitaka navedenih u članku 17. stavku 2. Zakona. Nadalje, prema članku 52. stavku 5. Pravilnika primici učenika i studenata na redovnom školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga prema posebnim propisima iz članka 9. stavka 1. točke 6. Zakona, iznad 15.000,00 kuna godišnje, uvećani za iznos godišnjeg iznosa osnovnog osobnog odbitka iz članka 14. stavka 3. Zakona (45.600,00 kuna) smatraju se, u dijelu razlike više isplaćenog iznosa, odnosno iznad 60.600,00 kuna godišnje, primitkom od kojeg se utvrđuje drugi dohodak. Ako učenik ili student na redovnom školovanju u tijeku poreznog razdoblja (kalendarske godine) po osnovi ukupnih isplata za rad preko učeničkih i studentskih udruga po posebnim propisima, ostvari pojedinačni ili ukupni primitak umanjen za naknadu za posredovanje, veći od 60.600,00 kuna, po osnovi razlike primitka iznad toga iznosa utvrđuje se drugi dohodak. Slijedom navedenog potrebno je razlikovati oporezivi i neoporezivi primitak. Oporezivi primitak je, primjerice u slučaju studenta, onaj primitak za rad koji student primi preko studentske udruge, kada navedeni primitak prijeđe u tijeku godine 60.600,00 kuna. Stipendije do 1.750,00 kuna ili 4.000,00 kuna mjesečno, naknade športašima amaterima do 1.750,00 kn mjesečno ili primici od otuđenja osobne imovine studenta, smatraju se neoporezivim primitkom neovisno o tome je li student u tijeku godine ostvario i primitke za rad preko studentske udruge. To znači da se studentu u tijeku godine može neoporezivo isplatiti primitak za rad preko studentske udruge do 60.600,00 kuna godišnje, stipendija do 1.750,00 ili 4.000,00 kuna mjesečno, naknada športašima amaterima do 1.750,00 kn mjesečno, primitak od otuđenja osobne imovine i drugi propisani neoporezivi primitak, budući da primitak za rad studenta preko studentske udruge ne isključuje mogućnost neoporezive isplate drugih propisanih primitaka. Konkretno, iz vašeg primjera A., studentu se može neoporezivo isplatiti: stipendija u iznosu 21.000,00 kn godišnje, primitak za rad preko studentske udruge u iznosu 39.600,00 kn godišnje i sportska nagrada u iznosu od 2.000,00 kn. Student u tom slučaju nije obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu. U vašem primjeru B., student koji je ostvario 60.600,00 kuna godišnje za rad preko studentske udruge ne mora platiti porez na dohodak po osnovi primitka od 500,00 kn za prodaju vlastitog bicikla, jer je oslobođen kao primitak od otuđenja vlastite imovine, a nije u obvezi ni podnijeti godišnju poreznu prijavu po toj osnovi. Naime, prema članku 48. Zakona godišnju poreznu prijavu obvezno podnosi samo: 1. porezni obveznik ako u poreznom razdoblju ostvari dohodak od samostalne djelatnosti i djelatnosti po osnovi kojih se dohodak utvrđuje i oporezuje kao dohodak od samostalne djelatnosti prema člancima 30. – 35. Zakona i/ili 2. porezni obveznik – rezident za dohodak od nesamostalnog rada koji, prema posebnom zakonu, ostvari kao član posade broda u međunarodnoj plovidbi i/ili 3. porezni obveznik ako je Porezna uprava zatražila da naknadno plati porez na dohodak. Slijedom navedenog, osnovni osobni odbitak od 45.600,00 kuna godišnje mogu koristiti svi porezni obveznici kako bi umanjili svoj oporezivi godišnji dohodak i to: dohodak od nesamostalnog rada, dohodak od samostalne djelatnosti i drugi dohodak koji se ne smatra konačnim, pri čemu se samo kod dohotka od nesamostalnog rada može osobni odbitak koristiti u tijeku poreznog razdoblja, odmah pri isplati, a kod ostalih navedenih primitaka u godišnjem obračunu poreza na dohodak temeljem podnesene godišnje porezne prijave ili u posebnom postupku utvrđivanja godišnjeg poreza koji provodi Porezna uprava. U slučaju primitaka za rad učenika i studenata preko učeničkih i studentskih udruga propisana je iznimka od tog pravila te se i ti oporezivi primici (iznad 15.000,00 kn godišnje) mogu u tijeku poreznog razdoblja umanjiti za osnovni osobni odbitak odmah pri isplati. To znači da će se učeniku ili studentu početi obračunavati predujam poreza na dohodak po osnovi primitaka ostvarenih za rad preko učeničkih i studentskih udruga tek kad taj ukupni kumulirani primitak prijeđe 60.600,00 kuna u tijeku poreznog razdoblja (15.000,00 kn neoporezivo + 45.600,00 kn osnovni osobni odbitak)

https://m.facebook.com/story.php?story_fbid=1411689258901936&id=662601470477389

Izjava o promjeni načina utvrđivanja osnovice poreza na dobit, prema novčanom načelu, predaje se do 31. siječnja 2017. godine Porezni obveznik, obveznik poreza na dobit koji u 2016. godini nije ostvario prihode veće od 3.000.000,00 kuna može poreznu osnovicu u 2017. godini utvrditi prema novčanom načelu. Osim visine prihoda (do 3.000.000,00 kuna), propisan je dodatni uvjet, da takvo utvrđivanje porezne osnovice može koristiti samo porezni obveznik koji je obveznik poreza na dodanu vrijednost koji primjenjuje postupak oporezivanja PDV-a prema naplaćenim naknadama. Rok u kojemu porezni obveznici obavještavaju Poreznu upravu o promjeni načina utvrđivanja porezne osnovice prema novčanom načelu za 2017. godinu je do 31. siječnja 2017. godine. Porezni obveznik koji je izabrao način utvrđivanja porezne osnovice prema naplaćenim naknadama mora zadržati isti način utvrđivanja porezne osnovice najmanje tri porezna razdoblja ako i dalje zadovoljava navedene uvjete.

Od 01.01. 2017. stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa i Obrazac JOPPD: novosti Do 01.01.2017. na Obrascu JOPPD za stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa na strani B po rednim brojem 10. Ukupni sati rada prema kojima se radi obračun, upisivao se broj radnih sati određenog izvještajnog mjeseca ovisno o broju sati za taj mjesec. Od 01.01.2017. uvedena su nova pravila vezana uz izvješćivanje na Obrasca JOPPD odnosno upisuju se kalendarski dani provedeni u osiguranju umjesto sati rada. To znači ako je polaznik stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa u prosincu 2016. bio na stručnom osposobljavanju cijeli mjesec, tada se na strani B po rednim brojem 10. Ukupni sati rada prema kojima se radi obračun upisuje 31 jer je riječ o mjesecu koji ima 31 kalendarski dan. Jednako tako, treba voditi brigu pri obračunu i plaćanju doprinosa da se obračun radi prema broju kalendarskih dana.

www.hok.hr

Nove osnovice za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2017. godinu Ministar financija donio je Naredbu o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2017. g. (Narodne novine 2/2017). Više na linku: http://www.hok.hr/press/novosti/novi_propisi/nove_osnovice_za_obracun_doprinosa_za_obvezna_osiguranja_za_2017_godinu

Nova osnovica za doprinose iz i na plaću članova uprave Od 1. siječnja 2017. plaća člana uprave, izvršnog direktora odnosno upravitelja zadruge zaposlenog u tom društvu odnosno zadruzi, kao osnovica za plaćanje doprinosa za puno radno vrijeme ne može biti niža od 5.030,35 kn. Prema članku 21. stavak 1.d. Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov. br. 115/16.) naknada članu uprave i/ili izvršnom direktoru koji kao radnik u radnom odnosu obavlja određene poslove za poslodavca sukladno zakonu kojim se uređuje radni odnos, smatra se dohotkom od nesamostalnog rada (plaćom). Budući da je riječ o radnom odnosu plaća se utvrđuje sukladno kolektivnom ugovoru, pravilniku o radu odnosno ugovoru o radu pa prema tome ta plaća ne može, za puno radno vrijeme, biti niža od minimalne plaće koja prema Uredbi o visini minimalne plaće (Nar. nov. br.115/16.) u 2017. iznosi 3.276,00 kn, a u slučaju nepunog radnog vremena preračunava se razmjerno radnom vremenu. Nadalje prema čl. 21. st. 2. Zakona o doprinosima (Nar. nov. br.84/08.do 115/16.) osnovica za doprinose osiguraniku koji je istodobno kod poslodavca član uprave trgovačkog društva ili izvršni direktor trgovačkog društva ili upravitelj zadruge, za rad u punom radnom vremenu ne može biti niža od umnoška svote prosječne plaće i koeficijenta 0,65. U 2017. godini to je svota 5.030,35 kn. Ako osoba radi u nepunom radnom vremenu osnovica se preračunava razmjerno radnom vremenu.

Godišnja inventura Poduzetnik je dužan najmanje jednom godišnje napraviti godišnji popis (inventuru) imovine i obveza, te s popisanim stanjem uskladiti knjigovodstveno stanje, čl. 6. Zakona o računovodstvu (u daljnjem tekstu ZOR). ZOR obvezuje poduzetnika da osim godišnjeg popisa, popiše imovinu i obveze: - na početku poslovanja, - prilikom promjene cijena proizvoda i robe, - statusnih promjena, - otvaranja stečajnog postupka, ili - pokretanja postupka likvidacije. U čl. 32. st. 1. t. 11. ZOR propisuje novčanu kaznu u slučaju kada poduzetnik ne popiše imovinu u iznosu od 10.000,00 kn do 100.000,00 kn te novčanu kaznu za odgovornu osobu u iznosu od 5.000,00 kn do 20.000,00 kn. Popis imovine i obveza od iznimnog je značaja za poslovanje, jer je temelj za fer, realno i objektivno prikazivanje stanja poduzetnika, te da financijska izvješća prezentiraju istinit financijski položaj trgovačkog društva. Postoje dvije vrste popisa: - redovni, i - izvanredni. Redovni popis je godišnji popis koji se odnosi na izradu bilance za poslovnu godinu a izvanredni popis se odnosi na djelomičan popis kada se dogodi neki izvanredni događaj kao npr. utjecaj više sile, krađa, promjena cijena, statusne promjene. Redovnim popisom popisuje se ukupna imovina i obveze dok izvanredni popis može biti i djelomičan. Popisano stanje imovine i obveza iskazuje se na zadnji dan poslovne godine. Budući da se popis fizički ne može obaviti u jednom danu, tj. popis se obavlja prije i/ili poslije zadnjeg dana poslovne godine, promjene koje nastaju između tih dana naknadno se evidentiraju u popisnim listama na temelju knjigovodstvenih isprava i svode se na zadnji dan poslovne godine. Da bi se popis imovine i obveza obavio što učinkovitije, organizacijom popisa planiraju se koraci kojim se utvrđuje tko obavlja popis, što se popisuje, na koji način se popisuje, rokovi, te do kada se izrađuje elaborat o obavljenom popisu. Prije popisa potrebno je obaviti pripremu popisnog mjesta, najčešće skladišta tj. prostora gdje se imovina nalazi, imovine koja se popisuje prema vrsti, grupi, dimenziji i sl., srediti knjigovodstvene evidencije te imenovati popisno povjerenstvo koje mora napraviti plan popisa. Uprava društva, Nadzorni odbor ili neko drugo ovlašteno tijelo donosi odluku o popisu te o osnivanju popisnog povjerenstva. Tom odlukom određuje se mjesto, predmet, vrijeme, članovi povjerenstva, rokovi vezani uz sam popis i dostavu popisne dokumentacije. Zakonski nije regulirano tko sve može popisivati imovinu, ali treba imati na umu da članovi popisnog povjerenstva ne budu osobe koje su materijalno zadužene za imovinu koja se popisuje, odnosno da nisu njihovi neposredni rukovoditelji. Oblik i sadržaj popisnih lista nije propisan. Popisne liste moraju biti potpisane od popisnog povjerenstva čime se potvrđuje istinitost. Odlukom o popisu, osnivanjem popisnog povjerenstva te donošenjem plana popisa, članovi povjerenstva započinju s popisom. Popisuje se sva imovina i obveze tj:dugotrajna nematerijalna i materijalna imovina, dugotrajna i kratkotrajna financijska imovina, dugotrajna i kratkotrajna potraživanja, zalihe, novac na računima i u blagajni, dugoročne i kratkoročne obveze. Nakon obavljenog popisa, popisno povjerenstvo sastavlja elaborat o obavljenom popisu koji sačinjavaju popisne liste i objašnjenja popisa. Popisno povjerenstvo dostavlja elaborat o obavljenom popisu zakonskom predstavniku poduzetnika tj. Upravi društva ili drugom nadležnom tijelu kako bi se donijele odluke o postupanju u slučaju popisnih manjkova odnosno viškova, otpisu, vrijednosnom usklađenju. Donesene odluke su temelj za knjiženje u poslovne knjige poduzetnika. Višak i manjak Višak i/ili manjak imovine utvrđen popisom evidentira se u poslovnim knjigama poduzetnika temeljem odluke uprave pri čemu posebnu pažnju treba posvetiti poreznom tretmanu utvrđenih razlika. Višak imovine priznaje se kao prihod po tržišnim cijenama. Za nastali manjak treba teretiti odgovornu osobu. Manjkovi dobara za koje se ne tereti odgovorna osoba smatraju se izuzimanjem dobara u neposlovne svrhe i podliježu oporezivanju, osim kala, rastepa, kvara i loma, a najviše do visine utvrđene odlukom Gospodarske i Obrtničke komore i manjkova dobara nastalih djelovanjem više sile (čl. 26. st. 2. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost. Manjak na teret društva može se evidentirati samo u slučaju ako je zbog objektivne nemogućnosti utvrđivanja osobne odgovornosti radnika, člana društva ili druge fizičke osobe Odluku da se za nastali manjak ne tereti odgovorna osoba donio upravni odbor, nadzorni odbor ili skupština trgovačkog društva (čl. 26. Pravilnika o porezu na dobit). Za ovako iskazan manjak povećava se osnovica poreza na dobit.

Nova minimalna plaća za 2017. Za 2017. godinu primjenjuje se nova svota minimalne bruto plaće. Na temelju čl. 7. Zakona o minimalnoj plaći (Nar. nov., br. 39/13.), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 8. prosinca 2016. godine donijela novu Uredbu o visini minimalne plaće objavljenu u Narodnim novinama 115/16. Visina minimalne plaće za razdoblje od 1. siječnja 2017. godine do 31. prosinca 2017. godine utvrđuje se u bruto iznosu od 3.276,00 kuna a odnosi se na puno radno vrijeme. Nova minimalna plaća je plaća koja će se obračunavati za mjesec siječanj, a uobičajeno će se obračunavati u veljači, itd. Podsjećamo, najniža plaća za nepuno radno vrijeme utvrđuje se razmjerno minimalnoj plaći za puno radno vrijeme i satima rada na koje je radnik prijavljen. Primjerice, radniku zaposlenom na nepuno radno vrijeme od 20 sati tjedno, kod poslodavca kod kojeg je puno radno vrijeme utvrđeno na 40 sati tjedno, minimalna plaća ne može iznositi manje od 1.638,00 kn mjesečno.

Konačni obračun plaće: sastavlja se radi godišnjeg obračuna poreza na dohodak od nesamostalnog rada odnosno konačnog utvrđivanja godišnje porezne osnovice na temelju koje se treba utvrditi konačna obveza za porez na dohodak ili dodatna uplata poreza na dohodak od nesamostalnog rada. Godišnji obračun plaće sastavlja se pri zadnjoj isplati primitaka od nesamostalnog rada za radnike u kalendarskoj godini odnosno najčešće pri obračunu plaće za studeni (isplata u prosincu). Zakonom o porezu na dohodak uređena je obveza poslodavca da sastavi godišnji obračun poreza na dohodak od nesamostalnog rada (godišnji obračun plaće) samo za one radnike koji su kod njega bili zaposleni cijelu godinu pod uvjetom da nisu mijenjali prebivalište ili uobičajeno boravište između gradova i općina koje su propisale plaćanje prireza. Konačni obračun plaće bi trebali napraviti oni poslodavci: - koji nisu isplaćivali plaću redovito, - koji su pri obračunu plaće napravili neku pogrešku, - čiji radnici nisu iskoristili sve osobne odbitke (zbog korištenja bolovanja ili rodiljnog dopusta), - ako su se pri obračunu plaće za radnika koristili osobni odbici na koje radnik nije imao pravo. Sastavljanjem godišnjeg obračuna poreza iz plaće se znatno brže ostvaruje prava na povrat više uplaćenog poreza i prireza. Poslodavac nije obvezan napraviti konačan obračun plaće za radnike koji nisu zaposleni cijelu godinu ili su mijenjali prebivalište odnosno uobičajeno boravište. Ako poslodavac ne sastavi konačni obračun plaće propisana je novčana kazna za prekršaj u svoti 2.000,00 do 50.000,00 kn.