Na ovoj stranici moći ćete pronaći sva trenutna događanja i zanimljivosti koje se događaju na prostorima podružnica Osječko-baranjske županije i šire. Osječko-baranjska županija sa sjedištem u gradu Osijeku osnovana je 1993. godine. Po svom pravnom statusu ona je jedinica područne (regionalne) samouprave. Poslove samouprave obavljaju Županijska skupština, župan i upravna tijela Županije.

Kao znamenje svoga statusa Osječko-baranjska županija ima svoj grb i zastavu te dodjeljuje javna priznanja.

Dan Osječko-baranjske županije -  2. lipnja 1997. godine

Županija obuhvaća 264 naselja smještena u 42 jedinice lokalne samouprave od kojih je 7 sa statusom grada (Beli Manastir, Belišće, Donji Miholjac, Đakovo, Našice, Osijek i Valpovo) te 35 sa statusom općine (Antunovac, Bilje, Bizovac, Čeminac, Čepin, Darda, Donja Motičina, Draž, Drenje, Đurđenovac, Erdut, Ernestinovo, Feričanci, Gorjani, Jagodnjak, Kneževi Vinogradi, Koška, Levanjska Varoš, Magadenovac, Marijanci, Petlovac, Petrijevci, Podgorač,Podravska Moslavina, Popovac, Punitovci, Satnica Đakovačka, Semeljci, Strizivojna, Šodolovci, Trnava, Viljevo, Viškovci, Vladislavci i Vuka).

HNS ima svoje podružnice u njih 36. (u svima isključujući: Donju Motičinu, Levanjsku Varoš, Gorjane,Podravsku Moslavinu, Punitovce i Strizivojnu)

ŽUPANIJA U BROJKAMA

Površina:       4.152 km2
Sjedište:        Osijek
Naselja:         254

Populacija:     330.502
Gradova:        7
Općina:          35 - VIŠE


Hrvatska narodna stranka

Hrvatsko narodnjaštvo rođeno je u drugoj polovici 19. stoljeća, a njegovi idejni i politički utemeljitelji bili su Ivan Mažuranić i Josip Juraj Strossmayer. Narodna stranka je u 19. stoljeću prva u Hrvatskoj zagovarala liberalno-demokratske i građanske vrijednosti i institucije. Istovremeno, zagovarala je snažan nacionalni identitet koji se kroz svijest o vlastitoj povijesti, književnosti i njegovanje narodnog jezika u obrazovanju i javnom životu uspješno odupire germanizaciji. Njeni su utemeljitelji smatrali da hrvatski nacionalni identitet ne smije biti podređen i manje vrijedan, već samouvjeren, ravnopravan i zato otvoren u komunikaciji sa svim ostalim europskim nacionalnim identitetima.

To su povijesni korijeni hrvatskog narodnjaštva i politička tradicija na koju se naslanja suvremena Hrvatska narodna stranka koja je osnovana 13. listopada 1990. godine. Prvom predsjednicom stranke postaje Savka Dabčević-Kučar, a u uže rukovodstvo stranke ulaze Miko Tripalo, Dragutin Haramija, Srećko Bjelić, Krešimir Džeba, Ivica Vrkić, Slavko Meštrović i Radimir Čačić, koji nasljeđuje predsjedničko mjesto u stranci 1994. godine. Sve njih tada je okupila vizija Hrvatske koju HNS do danas beskompromisno zastupa – moderna, građanska država jednakopravnih i zadovoljnih građana.