Projekt Matije Cetinića-Frankosa u užem izboru 4. Europskog kongresa mladih poljoprivrednika BRUXELLES 19. listopada 2017. – U Europskom parlamentu u Bruxellesu održan je 4. Europski kongres mladih poljoprivrednika na kojem je Hrvatsku predstavljao najbolji mladi poljoprivrednik Matija Cetinić-Frankos, pobjednik natječaja koji je u Hrvatskoj organizirala zastupnica u Europskom parlamentu i ambasadorica projekta Marijana Petir. Hrvatski je projekt ušao u uži izbor za najbolji europski projekt dok je ovogodišnju nagradu stručnog povjerenstva za najbolji projekt odnio mladi poljoprivrednik iz Nizozemske, najodrživijim je proglašen onaj iz Španjolske, a najinovativniji je mladi poljoprivrednik iz Austrije. Na kongresu u organizaciji Europske pučke stranke okupilo se više od 300 mladih poljoprivrednika iz više od 19 zemalja članica EU, a 11 njih koji su ušli u finale izbora za najboljeg europskog mladog poljoprivrednika predstavilo je svoje projekte za koje su nagrađeni u svojim zemljama i s kojima su svoje zemlje predstavljali na tom natjecanju. Njih je pratilo 25 zastupnika Europskoga parlamenta te ujedno ambasadora natječaja. Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu i ambasadorica EPP-a za izbor najboljeg mladog poljoprivrednika za Hrvatsku Marijana Petir predstavila je naše mlade poljoprivrednike kazavši kako su „u poljoprivredi pronašli svoj način života, te hrvatsko selo čine živim i atraktivnim za život“. Matija Cetinić-Frankos vrhunski je sport i veslanje zamijenio poljoprivredom i postao najbolji mladi hrvatski poljoprivrednik, a na Kongresu su sudjelovali i nositelji najboljih projekata od ukupno 29 projekata koliko ih je ove godine pristiglo na natječaj u Hrvatskoj: Diana Prpić, Dražen Kumrić, Lovro Lenac, Tatjana Barić, Jelena Grčević, Jurica Cafuk i Željko Horvat. Petir je naglasila kako s ponosom može reći da su svi projekti hrvatskih mladih poljoprivrednika koji su se javili na natječaj održivi, kreativni i inovativni. „Zahvalna sam vam jer u vrijeme kada mladi napuštaju selo pa i Hrvatsku, vi svojim primjerom pokazujete da se isplati ostati, baviti se poljoprivredom i biti uspješan. Uvjerena sam da bi vam bilo bitno lakše kada biste imali pristup poljoprivrednom zemljištu, povoljnim kreditima i financijskim sredstvima, no to je prioritetni zadatak nas političara“, naglasila je Petir. Ona smatra kako je ulaganje u mlade poljoprivrednike ulaganje u budućnost te im je zahvalila što nisu odabrali lakši put te što proizvode hranu, čuvaju okoliš i hrvatski prostor, ali i hrvatske vrijednosti. Najbolji hrvatski mladi poljoprivrednik Matija Cetinić-Frankos predstavio je projekt Poljoprivredne zadruge Berry Organica s kojim je i pobijedio na nacionalnom natječaju. Ukazavši na važnost ostanka mladih u Hrvatskoj rekao je kako zadruga ima poslovni poduhvat koji želi osigurati održivost njegova poljoprivrednog gospodarstva, ali ima i širi društveni značaj. „Organizacijom deset obitelji u jedan posao i njima je osigurana egzistencija i to u zemlji u kojoj se ljudi teško odlučuju na zajedničko djelovanje“. 4. Europski kongres mladih poljoprivrednika ispred Europske pučke stranke organizirali su zastupnici Nuno Melo i Esther Herranz. Najbolje mlade poljoprivrednike video porukom pozdravio je predsjednik EPP-a Joseph Daul dok je predsjednik Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Czeslaw Siekierski govorio o budućnosti i pojednostavljenju Zajedničke poljoprivredne politike rekavši kako je potrebna veća fleksibilnost u proračunu. Osvrnuo se na sve izazove s kojima se susreće poljoprivredni sektor u EU naglasivši važnost sigurnosti kvalitete hrane pri čemu su obiteljska poljoprivredna gospodarstva odgovor na taj izazov. Naglasio je i važnost obnovljivih izvora energije kao novih radnih mjesta. Govoreći o razlikama među državama članicama, smatra kako treba uzeti u obzir njihove razlike te su u skladu s tim potrebni i drugačiji sustavi potpore. Središnji je govor na Kongresu održao Martin Scheele u ime Europske komisije (DG AGRI) koji je poručio kako održiva rješenja zahtijevaju ulaganja – novac te pristup zemljištu, a poseban je naglasak stavio na financiranje. Ujedno je naglasio važnost olakšavanja stjecanja znanja te kvalitete života u ruralnim područjima u širem ekonomskom kontekstu.

Natječaj za izbor najboljeg mladog poljoprivrednika/ce u Hrvatskoj drugu godinu zaredom organizira hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu i ambasadorica izbora najboljeg hrvatskog mladog poljoprivrednika/ce Marijana Petir (EPP). INFORMACIJE O 10 NAJBOLJIH PROJEKATA MATIJA CETINIĆ FRANKOS rođen je 6. 5. 1984. godine. Živi u Donjem Laduču u Zagrebačkoj županiji, a na OPG-u u Mariji Bistrici sa suprugom uzgaja u nas relativno nepoznatu kulturu sibirske borovnice, odnosno haskapa. Za podizanje nasada, kao i implementaciju ekološkog sustava navodnjavanja putem solarnih panela, te nužno potrebnu mehanizaciju mladi OPG Cetinić se prijavio i na mjeru 6.3.1. za dostupna sredstva iz fondova Europske unije koja su mu i odobrena u 2016. Inicijalni uspjeh potaknuo je i druge OPG-ove "pionire" da se udruže u Zadrugu eko uzgajivača bobičastog voća te si time omoguće bolji i lakši plasman svojih proizvoda na domaćem i stranom tržištu. Tako je iz projekta uzgoja haskapa u Hrvatskoj nastao i projekt zadružnog udruživanja proizvođača eko bobica te je pojam zadruge kao relativno negativan dobio jednu novu konotaciju kojom se želi vratiti stara slava poljoprivrednih zadruga, ali u novom, mladom i modernom duhu. Zadrugu "Berry Organica" čini 8 OPG-ova s područja središnje, sjeverne i istočne Hrvatske, većinom mladih ljudi koji su ovim načinom željeli pomoći svojim postojećim i novoosnovanim gospodarstvima da se bave onom gospodarskom granom od koje svi mahom bježe - poljoprivredom! DIANA PRPIĆ rođena je 7. 4. 1990. godine. Živi u Skakavcu u Karlovačkoj županiji te se bavi inovativnim uzgojem ekološkog batata – od sadnice do gomolja. Sadnica batata je reznica koja se nakon rezanja s gomolja batata umače u mikorizu i dalje stavlja u specijalizirane kontejnere za sadnice batata. Otkada proizvode sadnice batata u kombinaciji s mikorizom, kvaliteta i otpornost sadnica se povećala preko 90%. Želja joj je da se šira zajednica upozna s takvom vrstom proizvodnje jer je ona jamstvo za puno veći uspjeh. Mikoriza povećava otpornost biljke na loše uvjete, povećava prinos same te biljke jer rahli tlo, te se biljka može brže i bolje razvijati, a i izuzetno je dobra u ekološkoj proizvodnji jer ima sposobnost odbijanja štetnih učinaka pesticida na biljku - djeluje kao protumagnet. Proizvodnja sadnica batata izuzetno je kompleksan process koji zahtijeva specijalne uvjete koje trenutno održavaju u jednoj prostoriji u obiteljskoj kući što nije zadovoljavajuce rješenje. Želja joj je u plasteniku grijanom na solarno grijanje i na peć na pelete napraviti i klijalište i plastenik za daljnji rast sadnica nakon presađivanja. To bi za njezin OPG bila “renesansa” u proizvodnji jer takvim načinom proizvodnje sadnica ne bi zagađivali zrak, koristili naftu, ne bi se stvarao staklenički efekt te bi sve bilo u skladu s ekologijom i prirodom. DRAŽEN KUMRIĆ rođen je 14. 1.1977. godine. Živi u Maruševcu pored Varaždina gdje uzgaja i prerađuje krumpir.Tijekom 2013. godine započeo je s prikupljenom dokumentacije te izgradnjom tvornice za preradu krumpira u vrijednosti od 300.000,00 eura. U zadnjih godinu dana na hrvatsko je tržište plasirao oko 300 tona oguljenog vakumiranog krumpira te je prvi proizvođač takve vrste proizvoda u Hrvatskoj. Njegovo je obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo u godinu i pol uspjelo plasirati između 250 do 900 tona krumpira u hotele, restorane, dječje vrtiće, škole i studentske centre. Zbog velike potražnje, bili su primorani otkupiti merkantilni krumpir od njima susjednih OPG-a, pa čak i uvesti 100 tona krumpira iz Njemačke. Zbog velike potražnje oguljenog vakumiranog krumpira želja mu je zaposliti 2 do 4 radnika kako bi povećali kapacitete proizvodnje, kvalitete i plasmana, no ako u tome neće naići na pomoć državnih institucija, boji se da će proizvodnju zadržati na postojećim kapacitetima što bi za kraj iz kojeg dolazi mjesto bila velika šteta. LOVRO LENAC rođen je 3. 6. 1977. godine. Živi u Hrvatskoj Kostajnici u Sisačko-moslavačkoj županiji. Ekološki je poljoprivrednik te uzgaja povrće na 3,74 ha površine. Već petu godinu zaredom na ekološki način proizvodi "Sušenu buču" (jedinstven proizvod u Hrvatskoj, ali i u Europi). Zanimljivi su rezanci od buče koji se koriste kao zamjena za tjesteninu, a mogu se pripremati kao tjestenina, povrće ili gljive, te se mogu kombinirati i sa svim ostalim namirnicama. Ovaj je proizvod idealan za dijabetičare i celijakličare, kao i za sve ljubitelje zdrave ekološki proizvedene hrane. Cjelokupnu proizvodnju obavljaju ručno, a da bi u budućnosti ostvario ciljeve neophodna mu je poljoprivredna mehanizacija, sustav navodnjavanja, sušara, te strojevi za guljenje i narezivanje buče. TATJANA BARIĆ rođena je 29. 5. 1980. godine. Živi u Andrijaševcima u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Uzgojem zelene šparoge bavi se na 6,65 ha na kojima u sljedećoj godini očekuje prinos od 10 do 13 tona zelene šparoge. Od 3 kg uzgojenog sjemena Marry Washington u proljeće 2016., ovoga proljeća očekuje je prvo branje, sortiranje, pakiranje te isporuka šparoga na lokalno tržište. Do sljedeće sezone branja na svom OPG-u želi izgraditi skladište prihvatljivih kapaciteta, a radi očekivano većih prinosa šparoga, imat će i potrebu za većim brojem sezonskih radnika. Proizvodnjom vrlo zdrave i dijetalne namirnice, te njezinim plasmanom na hrvatsko tržište želi omogućiti mijenjanje prehrambenih navika te promovirati zdravu prehranu s dugoročnim pozitivnim užitkom na zdravlje građana. LJERKA VLAHOVIĆ rođena je 6. 7. 1982. godine. Živi u Postirama na otoku Braču u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Diplomirana ekonomistica upraviteljica je poljoprivredne zadruge Postira od 2008. godine, a ujedno i nositeljica poljoprivrednog gospodarstva zadruge na kojem proizvodi agrume i masline. Njihovoulje ima oznaku HOP-a (Hrvatskog otočnog proizvoda), sudjeluju na raznim manifestacijama, poput one proljetne „Oblica Fest Postira” koja će se ovu godinu održati po deveti put, i više ljetnih „Fešta od uja” namijenjenih strancima koji tijekom ljeta borave na njihovu otoku. Sudjeluju na brojnim sajmovima diljem Hrvatske tijekom cijele godine. U suradnji s OŠ „Vladimir Nazor” Postira rade na osmišljavanju programa „Školski vrt” i „Školska zadruga”, kako bi mlađi naraštaji stjecali sklonost za rad na principu zadrugarstva i njegovanja kulture obrade zemlje. Želja joj je da njezina zadruga Postira postane nositelj dinamičkog razvoja i neophodnih promjena na području proizvodnje izvorne otočne hrane i agroturizma. U pripremi je prikupljanje dokumentacije za izradu specifikacije za zaštitu bračkoga maslinovog ulja. JELENA GRČEVIĆ rođena je 27. 12. 1991. godine. Živi u Gradecu Pokupskom u Zagrebačkoj županiji. Zamijenivši gradski posao onim na selu, dosadašnja praksa u uzgoju koza i proizvodnji sira pokazala se uspješnom. Njezini su sirevi dobitnici niza zlatnih plaketana razini Zagrebačke županije, ali i cijele Hrvatske. Kako bi u tome još više napredovala trudi se što više educirati i skupljati znanja u proizvodnji sira. Kozje mlijeko koje proizvodi na svom OPG-u nositelj je znaka „Mlijeko hrvatskih farmi”. Rad OPG-a popraćen je u raznim medijima te je dobitnica Priznanja Općine Pisarovina za doprinos u razvoju i podizanju kvalitete stočarske proizvodnje pisarovinskog kraja kroz razvoj kozarstva i proizvodnju sira. Njezin OPG nerijetko je domaćin studentima Veterinarskog fakulteta koji stječu znanje i praksu na njihovoj farmi koza.Kako bi nastavili napredovati u svojem radu jer je potražnja za kozjim mlijekom i sirevima sve veća željeli bi povećati broj koza, a time i kupiti nešto zemlje jer vlastite nemaju dovoljno te su stoga prisiljeni dio unajmiti uz naknadu. Želja joj je u dogledno vrijeme steći uvjete za otvaranje i kušaonice sira. JURICA CAFUK rođen je 15.2.1982. godine. Živi u Domitrovcu u Varaždinskoj županiji. Četvrta je generacija poljoprivrednih proizvođača i važno mu je očuvanje tradicijske poljoprivredne proizvodnje njegova poljoprivrednog obiteljskog gospodarstva na kojem je odrastao. Ima zaokružen ciklus proizvodnje od sjemena varaždinskog zelja (kao čuvar sorte sjemena) pa sve do finalnog proizvoda, a to je kiselo varaždinsko zelje. Redovito se javlja na sve natječaje za financiranje iz EU fondova te očekuje realizaciju projekta vrijednog 1,2 milijuna eura. U planu mu je nabava suvremene mehanizacije koja će mu olakšati rad i poboljšati kvalitetu poljoprivrednih proizvoda. Posjeduje izrađenu ekološku studiju, vodi sve evidencijske liste oko zbrinjavanja otpada, a završio je i tečaj o primjeni pesticida te vodi evidenciju o tretiranju svojih proizvoda. MARINA DOBOŠIĆ rođena je 3. 2.1989. godine. Živi u Žabnici (Dubrava) u Zagrebačkoj županiji. Proizvodi zlatno bučino ulje od sjemenke posebne vrste uljane buče Golice, koja je izvana žuto-zelene boje. Sjemenke ove vrste bundeve nemaju ljusku te su i dobile naziv “tikva golica”. Proces dobivanja toplo prešanog „Zlatnog bučinog ulja“ i koštica prženih posebnom tehnologijom želi predstaviti onima koji se njime i koriste u kušaonici bučinog ulja i proizvoda od koštice, a svi posjetitelji moći će i kušati jela od njihovih proizvoda. ŽELJKO HORVAT rođen je 10. 6.1978. godine. Živi u Srednjoj Mokrici pored Petrinje u Sisačko-moslavačkoj županiji. Na njegovu imanju provodi se projekt revitalizacije uzgoja banijske šare svinje na kojem zajednički sudjeluju Udruga uzgajivača banijske šare svinje, Agronomski fakultet u Zagrebu, Veterinarski fakultet u Zagrebu, Grad Petrinja i Hrvatska poljoprivredna agencija. Uz postojeću ekološku poljoprivrednu proizvodnju koju u naredne dvije-tri godine namjerava proširiti, želi organizirati i neki oblik seoskog turizma s edukativnim sadržajima održive i ekološke poljoprivrede te prodajom vlastitih poljoprivrednih proizvoda na „kućnom pragu”. Uz plovidbu rijekom Kupom, pecanje, kampiranje, šetnje, bicikliranje ili samo odmor turistima bi nudili svoje vlastite proizvode, edukaciju o održivoj i ekološkoj poljoprivredi, kao i iskustvo rada na OPG-u. Međutim, osnovni mu je cilj proširenje stočarske ekološke proizvodnje: osiguranje primjerenih radnih i životnih uvjeta svojoj obitelji, lokalnoj zajednici u seoskom području, očuvanje prirode, kulture i tradicije, promicanje održive i ekološke poljoprivrede i očuvanje prirodnog okoliša kao načina života.

Pajel diskusija: kako kreirati prvi proizvod? Kakva je agrarna politika prema prvim proizvodima. Moderator je Vedran Stapić, urednik portala AgroKlub.com. Program je zanimljiv a diskusija poticajna. Detaljnije u novom broju Agroglasa.

Prezentacija John Deere traktora i Khun i Bednar priključnih strojeva tvrtke Novocommerce International

Tradicionalni dani polja Bc hibrida kukuruza u Lovasu. Više u 427 broju Agroglasa.

Otvaranje pogona Korija tvrtke RWA Hrvatska. Više o objektu i ciljanoj gnojidbi u novom Agroglasu.

Strojno orezivanje vinograda

Tradicionalni dani polja Bc hibrida kukuruza, stranih žitarica i krmnog bilja u Rugvici. Više u narednom broju Agroglasa.

Endokrini disruptori: doneseni znanstveni kriteriji za biocide Nakon što su države članice 4. srpnja podržale znanstvene kriterije za prepoznavanje endokrinih disruptora u području pesticida ili proizvoda za zaštitu bilja (vidi priopćenje za medije i informativni članak), Europska komisija danas je donijela znanstvene kriterije za biocide. Time će se omogućiti potpuno usklađivanje kriterija u oba zakonodavna područja jer je cilj da se u oba sektora primjenjuju isti kriteriji. Doneseni tekst bit će poslan Parlamentu i Vijeću radi razdoblja nadzora u trajanju od dva mjeseca. Kada je riječ o kriterijima za pesticide, u danas donesenim kriterijima navodi se i da se prepoznavanje endokrinih disruptora treba provoditi uzimajući u obzir sve relevantne znanstvene dokaze, uključujući istraživanja na životinjama, in vitro i in silico, te uz primjenu pristupa utvrđivanja valjanosti i utemeljenosti dokaza. Važno je napomenuti da će se kriteriji iz područja pesticida i biocida primjenjivati i na tvari za koje su procjene ili ponovne evaluacije već u tijeku.

Borba protiv socijalnog dampinga i neprijavljenog rada u poljoprivrednom sektoru Bruxelles, 6. rujna 2017. – Na sjednici Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta održanoj u Bruxellesu, predstavljena je studija “Socijalni dijalog kao najučinkovitiji način borbe protiv socijalnog dampinga i neprijavljenog rada u poljoprivrednom sektoru” koju je izradila Grupa poslodavaca profesionalnih poljoprivrednih organizacija u Europskoj uniji (GEOPA-COPA). Zastupnici članovi Odbora za poljoprivredu pohvalili su izvješće koje poziva na osnaživanje socijalnog dijaloga i pojednostavljenje administrativnih barijera kada je u pitanju učinkovito rješavanje neprijavljenog rada i socijalnog dampinga u poljoprivredi. U raspravu se uključila i hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir naglašavajući potrebu da poljoprivrednici budu bolje organizirani na nacionalnoj razini stvarajući zadruge i proizvođačke organizacije, što može biti važan faktor u pregovoru sa socijalnim partnerima. Kao izvjestiteljica za žene u ruralnim područjima, Petir je posebnu pažnju skrenula na potrebu za osiguranjem boljeg socijalnog statusa žena koje pomažu na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, a čiji rad je nevidljiv i neplaćen. Dvogodišnji projekt, proveden uz podršku Europske komisije, imao je za cilj uhvatiti se u koštac s problemom neprijavljenog rada u europskom poljoprivrednom sektoru kako bi se poboljšala situacija za radnike i kako bi se spriječilo poslodavce da ne prijavljuju radnike. Ključan problem trenutnog sustava je da neprijavljeni rad i rad na crno sa sobom povlače i socijalne prijevare i nepošteno tržišno natjecanje te kao takvi moraju biti suzbijeni. Izvješće zaključuje kako su nužna administrativna pojednostavljenja po pitanjima zapošljavanja, poreza i socijalne zaštite. Pojednostavljenje administrativnog tereta pomoći će i zaposlenima u poljoprivredi, i poslodavcima, ali i državama članicama. Predstavljajući izvješće, predsjednik GEOPA-COPA, Chris Botterman istaknuo je: „Od Poljske do Portugala, od Cipra do Finske, identificirali smo nacionalne probleme, ali i najbolje prakse u poljoprivrednom sektoru za rješavanje pitanja neprijavljenog rada i socijalnog dampinga. Želimo se boriti protiv nepoštenih praksi i nepovoljnih položaja te poduprijeti one koji 'igraju po pravilima'. Zaposlenici moraju u svom radnom odnosu biti tretirani pošteno. Potreban nam je jednostavniji sustav koji pogoduje i radnicima i poslodavcima“. Dobra praksa mnogih država članica izašla je na vidjelo tijekom provođenja ovog istraživačkog projekta. Kada je riječ o pravnoj regulaciji, Španjolska ima regulaciju kroz „tripartite“ dijaloge, Litva ima regulacija kroz Tripartitno vijeće Republike Litve dok Francuska ima Nacionalni ugovor o suzbijanju nezakonitog rada. Zajedničko zaposlenje je specifičan alat koji može pospješiti fleksibilnost u zapošljavanju, posebno u poljoprivredi. Prema radnom ugovoru kod zajedničkog zaposlenja jedna osoba radi za dva ili više poslodavca. U Finskoj zakonodavac razlikuje tri modela ugovora o zajedničkom zaposlenju, u Francuskoj postoji zaposlenička grupa i mogućnosti zajedničkog zaposlenja, Mađarska ima svoj oblik „dijeljenja zaposlenika“ dok je u Italiji zajedničko zaposlenje specifično za poljoprivredni sektor. Sezonski rad je tipičan za poljoprivredu. U nekim državama članicama centralnu ulogu u regulaciji takvih ugovora imaju kolektivni ugovori. Belgija ima mogućnost zapošljavanja na dnevnoj bazi za sezonske radnike dok je u Španjolskoj sezonski rad uređen glavnim zakonskim okvirom. Neke dobre prakse odnose se na provedbene mjere, a osobito na definiciju inspekcije rada (npr. Francuska); mjera (npr. Nizozemska) ili postupaka (npr. Italija). Ovo istraživanje pokazalo je da se neke dobre prakse u Belgiji, Italiji, Finskoj i Nizozemskoj odnose na inovativne mjere provođenja. Svaka od ovih praksi različite je prirode međutim, sve one imaju isti cilj, a to je da se napravi odmak od tradicionalnog okvira izravne državne regulacije putem "zapovijedanja i kontrole".