Održana izvanredna Skupština Podružnice Srijem DSHV-a Dosadašnji predsjednik Podružnice Srijem DSHV-a, Andrej Španović, radi duljeg boravka u Njemačkoj ne može obavljati ovu dužnost te je radi toga podnio ostavku na mjesto predsjednika Podružnice, a Vijeće stranke raspisalo je izvanredne izbore u Podružnici Srijem. Izvanredna izborna Skupština održana je u Srijemskoj Mitrovici 10. 7. 2017. godine. Skupštini su prisustvovali delegati iz mjesnih odbora iz Srijema, te Tomislav Žigmanov, predsjednik DSHV-a sa suradnicima. Nakon usvajanja dnevnog reda i izbora radnog predsjedništva predsjednik Žigmanov je pozdravio sve nazočne i zahvalio Andreju Španoviću na dosadašnjem uspješnom radu na mjestu predsjednika Podružnice, te izrazio nadu i uvjerenje kako će i novo vodstvo podružnice nastaviti dobar i kvalitetan rad na korist hrvatskog naroda u Srijemu. Nakon uvodnih riječi, pristupilo se izboru predsjednika a kandidat Krunoslav Đaković predstavio je svoj program rada. On se u svom izlaganju osvrnuo na trenutno političko stanje i položaj hrvatske manjine u Srbiji te izrazio nadu kako će uspješno voditi Podružnicu na korist hrvatskog naroda u Srijemu i Srbiji: „Radi ovoga, kao predsjednik podružnice trudit ću se da, uz vašu suradnju i pomoć, ojačam politički utjecaj DSHV-a u Srijemskoj Mitrovici i u cijelom Srijemu. Podružnicu ću voditi na načelima demokracije, transparentnosti i u skladu sa Statutom DSHV-a. Nalazimo se u jako važnim vremenima za Republiku Srbiju i Hrvate koji žive u Srbiji jer je Srbija u postupku pristupanja Europskoj uniji. Slobodno mogu reći da je sada trenutak da se zalažemo za ostvarenje naših prava, jer nakon ulaska Srbije u Europsku uniju više prava nećemo dobiti. Shvaćam da je radi ovoga velika odgovornost na vodstvu DSHV-a i nadam se da ćemo uspjeti odgovoriti ovom velikom izazovu. U tome će nam biti potrebna velika pomoć svakog člana stranke i, naravno, Republike Hrvatske. Želimo da Srbija uđe u Europsku uniju i radujemo se tom trenutku, ali isto tako želimo da na tom putu mi, Hrvati, ne budemo zaboravljeni nego da ostvarimo svoja prava na temelju međunarodnih konvencija i ugovora.“ Na javnom glasovanju za predsjednika je izabran Krunoslav Đaković te su izabrani i članovi odbora podružnice: Krunoslav Đaković, Zlatko Načev, Dario Španović, Damir Pismestrović, Zlatko Radanović, Petar Pifat i Zoran Stanojević.

Obilježavanje 27. godina od osnutka DSHV-a Pozivamo sve članove i simpatizere Demokratskoga saveza Hrvata u Vojvodini na proslavu 27. obljetnice od osnutka jedine autentične i relevantne političke stranke hrvatske zajednice u Republici Srbiji, koja će biti održana u subotu, 15. srpnja. Program obilježavanja 27. obljetnice osnutka DSHV-a će početi u 18 sati, kada će biti služena sveta misa u franjevačkoj crkvi Svetog Mihaela Arkanđela, nakon čega će od 19 sati biti organiziran prijam u dvorištu Doma Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini u Subotici (Beogradska cesta 31).

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović sastala se u petak, 23. lipnja, u Beogradu s predstavnicima hrvatske zajednice u Srbiji Predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Tomislav Žigmanov i predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća dr. sc. Slavene Bačić upoznali su u hrvatsku predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović s glavnim značajkama društvenog položaja hrvatske zajednice u Srbiji, problemima s kojima se suočavaju njezini pripadnici te izazovima pred kojim se nalaze, prenijeli su mediji u Hrvatskoj. Hrvatska predsjednica sastala se prije susreta s novoizabranim predsjednikom Republike Srbije u hrvatskom veleposlanstvu u Beogradu s predstavnicima hrvatske zajednice u Srbiji i istaknula kako je došlo vrijeme da Srbija i Hrvatska „naprave pozitivan iskorak“ u svojim odnosima, uključujući i poboljšanje položaja hrvatske zajednice u Srbiji. „Posebno je istaknut problem neintegriranosti Hrvata u srbijansko društvo, pitanje isključenosti Hrvata iz procesa odlučivanja, te odsutnosti institucionalnog okvira za komunikaciju s vlašću i proaktivnog odnosa u rješavanju problema i ostvarivanju naših legitimnih interesa”, rekao je nakon sastanka Tomislav Žigmanov hrvatskim medijima. Žigmanov, kao jedini zastupnik u srbijanskom parlamentu, te Slaven Bačić, predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća u Srbiji, naglasili su u razgovoru s hrvatskom predsjednicom „stalnu otvorenost i spremnost na suradnju s vlašću u Srbiji glede rješavanja problema“. „Predsjednici smo iskazali zahvalnost za djelatnu zainteresiranost Republike Hrvatske za Hrvate u Srbiji“, rekao je Žigmanov. „Kad je riječ o položaju hrvatske manjine i ispunjavanju sporazuma o uzajamnoj zaštiti manjina iz 2004. godine tu još nije poštovano temeljno pravo hrvatske manjine da ima jednog zajamčenog zastupnika u Skupštini Srbije i zajamčene zastupnike na nižim razinama”, rekla je hrvatska predsjednica i podsjetila da srpska zajednica u Hrvatskoj ima tri zajamčena zastupnička mjesta u Saboru – bez obzira na broj osvojenih glasova. Grabar-Kitarović je najavila i potporu Srbiji na njezinu europskom putu, istodobno naglašavajući kako će Zagreb „ustrajati i na ispunjavanju onih kriterija koje je i Hrvatska morala ispuniti“ prije nego je postala članicom EU-a, među ostalim i u pogledu ljudskih i manjinskih prava. Hrvatska predsjednica nazočila je i inauguraciji predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. Vučić je nakon sastanka s hrvatskom kolegicom izjavio kako vjeruje da se odnosi između dviju država i dva naroda mogu „kako-tako“ popraviti do kraja godine, te najavio da će razgovore s hrvatskom predsjednicom nastaviti uskoro u Dubrovniku, gdje se 1. srpnja održava tradicionalna međunarodna konferencija Dubrovnik Forum. „I da ne bismo žurili, nije to jednostavno, imamo mnogo toga što opterećuje naše odnose, ali vjerujem da u idućih šest mjeseci, odnosno do kraja godine, možemo postići značajnije rezultate, koji bi značili i Srbima u Hrvatskoj i Hrvatima u Srbiji, koji bi značili kakvo-takvo popravljanje bilateralnih odnosa između Srbije i Hrvatske, ali i u cjelini, između Srba i Hrvata“, rekao je Vučić, a prenijeli su mediji u Hrvatskoj.

Priopćenje predsjednika DSHV-a u povodu Rezolucije Europskog parlamenta o izvješću Europske Komisije o Srbiji za 2016. U svoje osobno ime i uime Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini pozdravljam usvajanje najnovije Rezolucije o Srbiji u Europskom parlamentu, koju je podnio izvjestilac David McAllister o napretku Srbije u europskim integracijama u 2016. godini. Smatram kako je veoma pozitivno to što je rezolucija usvojena velikom većinom glasova zastupnika i što je sama Unija pozdravila napredak Srbije k njezinom punopravnom članstvu. I ovim putem naglašavamo kako DSHV u potpunosti podržava proces europskih integracija Republike Srbije te drži kako je u interesu svih građana Srbije da se ovaj proces što uspješnije okonča i da konačni rezultat ovog kompleksnog procesa bude punopravno članstvo Srbije u velikoj europskoj obitelji. DSHV je i do sada pozdravljao svaku pozitivnu odluku iz Bruxellesa i posebno isticao kako je nastojao biti konstruktivni čimbenik u ovim procesima, ali i da će nastaviti upozoravati na postojeće probleme, koji se, na žalost, i ovog puta u izvješću spominju, a koji izravno dotiču i hrvatsku zajednicu u Srbiji. U tom smislu nas hrabri što je Europski parlament ukazao na propuste koji se i dalje pojavljuju u procesu ostvarivanja ljudskih i manjinskih prava i koji i dalje predstavljaju ozbiljnu zapreku u izgradnji pravednog i demokratskog društva. Spomenuti problemi, kao što su nepotpuna implementacija zajamčenih prava u pogledu obrazovanja, napose pitanje udžbenika, i uporabe jezika, nedovoljna i neadekvatna zastupljenost manjina na lokalnoj, pokrajinskoj i republičkoj razini, nedovoljna zastupljenost u pravosudnim tijelima, predstavljaju ozbiljnu zapreku u izgradnji demokratskog društva i funkcionalnog sustava. Veoma je ohrabrujuće to što je EU prepoznala i činjenicu da je Vojvodina kao multikulturalna regija, a u kojoj su Hrvati u Srbiji najviše koncentrirani, zadržala visok stupanj zaštite manjinskih prava, te da se autonomija Vojvodine ne bi smjela ni koji način umanjivati. Na koncu, DSHV će i nadalje podupirati put Srbije k Europskoj uniji kao jednom od najhumanijih mirovnih projekata na tlu europskog kontinenta i na tom putu ćemo nastaviti ukazivati na postojeće probleme, ali istodobno biti i konstruktivni partner. Hrvatska zajednica nesumnjivo predstavlja jednu veliku poveznicu Srbije s Europskom unijom. Nadamo se da će državna tijela u Srbiji to više prepoznavati te jačati suradnju i voditi aktivni dijalog s legitimnim predstavnicima hrvatske zajednice u Srbiji, kako bi se postojeći problemi što kvalitetnije i učinkovitije rješavali. prof. Tomislav Žigmanov, predsjednik DSHV-a

Priopćenje predsjednika DSHV-a Tomislava Žigmanova povodom presude u slučaju učitelja Mate Žarka U svoje osobno ime i u ime Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini pozdravljam presudu Apelacijskog suda u korist gospodina Mate Žarka, učitelja iz Srijemske Mitrovice, koji će uskoro biti vraćen na posao. Sud je donio odluku kojom je potvrđeno da je Mato Žarko nezakonito ostao bez posla. Ovakve odluke suda jasno pokazuje kako pravna država može funkcionirati i djelovati pozitivno i kada su u pitanju pripadnici nacionalnih manjina, čiji je položaj osjetljiv i specifičan. U tom smislu, ovim putem želimo ohrabriti i druge građane hrvatske nacionalnosti da i nadalje prijavljuju diskriminaciju, ukoliko smatraju da je trpe u svom svakodnevnom životu, a kao i u ovom slučaju Hrvatsko nacionalno vijeće i zastupnik Hrvata u srbijanskom parlamentu će uvijek nastojati pomoći sukladno svojim mogućnostima. S druge strane, DSHV odlučno odbija bilo kakve medijske insinuacije o djelovanju i upletenosti visokih predstavnika Republike Hrvatske u cijeli ovaj slučaj, te se nadamo da će mjerodavna tijela adekvatno reagirati i kada su u pitanju pojedini netočni i zlonamjerni medijski napisi, napose dio lokalnih u Srijemskoj Mitrovici, u kojima su pripadnici hrvatske zajednice u Srbiji negativno predstavljeni. Tomislav Žigmanov, predsjednik DSHV - a

Poziv na tribinu „Mladi i europska pitanja“ tema je tribine koja će biti održana u nedjelju 28. V. 2017. godine s početkom u 18 sati u Domu DSHV-a. Uvodničar je master politologije i europskih studija Darko Baštovanović. Na tribini ćete moći postaviti pitanja i aktivno sudjelovati u razgovoru o vama bliskim temama. Nakon tribine bit će druženje u Domu. Srdačno Vas očekujemo! Predsjedništvo Mladeži DSHV-a

Žigmanov razgovarao s Navračićem Predsjednik DSHV-a Tomislav Žigmanov se prvog dana održavanja kongresa FUEN-a sastao i razgovarao s Tiborom Navračićem, europskim povjerenikom za obrazovanje, kulturu, omladinu i sport. Predsjednik Žigmanov je Navračića upoznao s trenutačnom situacijom i položajem pripadnika hrvatske nacionalne manjine u Srbiji, aktualnim problemima koji pogađaju Hrvate u Srbiji, te zaprekama koje se pojavljuju prilikom ostvarivanja zagarantiranih prava. Povjerenik Navračić je izrazio zabrinutost zbog situacije u kojoj se nalazi hrvatska manjina u Srbiji, te naglasio da je bunjevačko pitanje svakako jedno od težih koje pogađa Hrvate u Srbiji. Također je rekao kako se Republika Hrvatska kao matična domovina treba aktivnije uključiti u zaštitu svoje autohtone manjine u Srbiji, kao i da će se on kroz europske institucije založiti da se razina ostvarivanja prava Hrvata u Srbiji unaprijedi.

Dijalog a ne tolerancija – 62. kongres FUEN-a Šezdeset i drugi po redu kongres Federalne unije europskih nacionalnosti (FUEN) održan je od 17. do 21. svibnja u Rumunjskoj u transilvanijskom gradu Cluj Napoca (Koloszvár, Klausenburg). Kongresu su prisustvovali i predstavnici vojvođanskih Hrvata, predsjednik DSHV-a Tomislav Žigmanov i politolog Darko Baštovanović. Neformalni slogan ovogodišnjeg kongresa bio je Dijalog umjesto tolerancije, kojim se željelo doznačiti kako manjine u državama u kojima žive ne trebaju biti tolerirane već aktivni čimbenici u kompleksnim društvenim procesima. Kongres je završen usvajanjem manifesta u kojem članice FUEN-a pozdravljaju odluku Europske komisije da registrira manjinski sigurnosni paket (Minority SafePack Initiative) i naglašavaju kako uređivanje položaja europskih autohtonih manjina, nacionalnosti i etničkih zajednica, regionalnih i lingvističkih grupa, ne treba biti isključivo unutarnje pitanje država. Članice FUEN-a su uvjerene i naglašavaju kako standarde zaštite nacionalnih manjina treba više razvijati u okvirima same Europske unije. Sudionici ovogodišnjeg kongresa naglasili su i da se pitanje položaja etnokulturnih manjina prostire i izvan granica Europske unije te će nastojati omogućiti prikupljanje potpisa za usvajanje navedene inicijative i elektroničkim putem u zemljama nečlanicama. Na kongresu je usvojena i posebna rezolucija koja se dotiče položaja mađarske nacionalne manjine u Rumunjskoj i Slovačkoj, a u kojoj se naglašava važnost uporabe materinskog jezika, kao važnog čimbenika u očuvanju etnokulturnih posebnosti jednog naroda. Glavni domaćin i suorganizator ovogodišnjeg kongresa bio je Demokratski savez Mađara u Rumunjskoj (RMDSZ), čiji su eksperti i radili na izradi deklaracije. Predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Tomislav Žigmanov imao je niz sastanaka tijekom trajanja kongresa. On se sastao i razgovarao sa Sašom Miloševićem, dopredsjednikom Srpskog narodnog vijeća iz Hrvatske. Tom prilikom predsjednik Žigmanov i dopredsjednik Milošević razgovarali su o nastavku dugogodišnje suradnje između dviju zajednica i iznijeli prijedloge kako bi se postojeća suradnja produbila i unaprijedila.

Ne smiju se zaboraviti zločini nad Hrvatima u Vojvodini Demokratski savez Hrvata u Vojvodini u svojemu djelovanju nastoji gajiti živo sjećanje na tragična događanja u Vojvodiniod prije 25 godina. Riječ je o organiziranom progonu vojvođanskih Hrvata iz njihova zavičaja – jednom od najtragičnijih razdoblja u novijoj povijesti Vojvodine, napose kada je riječ o stradanju Hrvata u Srijemu te jugozapadnoj i zapadnoj Bačkoj. Bilo je to ne samo vrijeme straha, nego i etnički motiviranog nasilja i ubojstava, koje se organizirano provodilo bez ikakvih povoda spram lojalnih građana hrvatske nacionalnosti, samo zato što su Hrvati. Tih se tragičnih događaja podsjećamo svakog 6. svibnja kada je u Hrtkovcima 1992. godine održan miting na kojemu je sudjelovao i Vojislav Šešelj, kada su pročitana imena sedamnaestoro Hrvata kojima je javno poručeno da se sele. Ubrzo se poruka počela i uspješno ostvarivati – u samo 19 dana, od 10. do 29. lipnja te 1992. godine protjerano je oko 600 hrtkovačkih obitelji koji sada žive diljem Hrvatske i svijeta. Istina, protjerivanje vojvođanskih Hrvata započelo još 1991. u Novom Slankamenu, no ovaj je događaj u Hrtkovcimau javnosti prepoznat kao najeklatantniji i najočigledniji primjer. Podsjećamo da su Hrvati 1990-ih protjerivani i iz drugih vojvođanskih mjesta: Starog i Novog Slankamena, Golubinaca, Sota, Morovića, Erdevika, Kukujevaca, Gibarca, Šida, Vašice, Rume, Iriga, Beške, Maradika, Inđije, Zemuna, Novih Banovaca, Surčina, Srijemske Kamenice, Beočina, Čerevića, Petrovaradina, Srijemskih Karlovaca, Srijemske Mitrovice, Nikinaca, Platičeva, Martinaca, Bača, Plavne, Sonte, Stanišića… Procjenjuje se da je Vojvodinu moralo napustiti između 35 i 40 tisuća Hrvata, a od izbjeglih se gotovo nitko nije vratio u rodni kraj. Zadaća je svih političkih i društveno relevantnih hrvatskih institucija i organizacija koje djeluju u Vojvodini i Republici Srbiji otrgnuti zaboravu strahote koje su 1990-ih godina vojvođanski Hrvati preživjeli. Jer, zajednica koja ne pamti i ne memorira vlastito stradanje, koja primjereno ne njeguje sjećanje na vlastite žrtve jest zajednica koja nema budućnost. Tim prije nam to mora biti zadaća, jer u politikama suočavanja s prošlošću u Srbiji u potpunosti izostaje tematiziranje i sukladno rješavanje pitanje protjerivanja Hrvata iz Vojvodine – pravosudna tijela nisu pokretala sudske postupke za učinjene zločine, ne postoji niti jedno javno obilježje a nema ni prigodnog memoriranja. Ovi su zločini, naime, prešućuju, na što ne smijemo pristati. Tomislav Žigmanov, predsjednik DSHV-a