Osvježen portal ZKVH-a

http://zkvh.org.rs/index.php/vijesti/aktivnosti-zavoda/3434-osvjezen-portal-zkvh-a

Timeline Photos

In memoriam Marijan Sabljak (1943. – 2016.) Marijan Sabljak, kateheta, kulturni aktivist, preminuo je 19. prosinca 2016., nakon dugotrajne teške bolesti, a sahranjen je na Novom groblju u Petrovaradinu. Iza sebe je ostavio kćerke, Anitu i Jelenu, te unučad Nađu i Vuka. Rođen je 1943. u Sabljak Selu kod Ogulina. Gimnaziju je pohađao u Ogulinu, a školovanje nastavio u Novoselcu kod Ivanić Grada. Godine 1955. njegova se obitelj seli u Vrbanju pokraj Vinkovaca. U Otoku završava 6. i 7. razred. Prva dva razreda gimnazije završio je u Brčkom, a Željezničku prometnu školu u Zemunu 1962. godine. Tada seli u Staru Pazovu, gdje radi kao otpravnik vlakova, a upisuje i Prometni fakultet u Beogradu. Potom je doselio u Novi Sad, gdje je završio Višu strojarsku školu (1973.), da bi kasnije diplomirao i na Ekonomskom fakultetu u Subotici. Cijeli radni vijek proveo je na željeznici. Odazvavši se Božjem pozivu, diplomirao je i na Katehetsko-teološkom institutu Subotičke biskupije (2002.). Marijan je bio zavjetovani član novosadske zajednice Franjevačkog svjetovnog reda, u jednom mandatu i doministar. Predavao je vjeronauk u osnovnim i srednjim školama u Novom Sadu, a ljubav prema umjetnosti ispunjavao kroz aktivnosti u Hrvatskom kulturno-umjetničkom i prosvjetnom društvu „Stanislav Preprek“, čijim je bio i predsjednikom. Bio je redoviti čitač u novosadskoj franjevačkoj zajednici, vođen ogromnom ljubavlju za pisanom riječi. Volontirao je i u dekanatskom Caritasu. Marko Tucakov

KUDH "Bodrog"

UN Cro-Info

Konkursi - Ministarstvo kulture i informisanja

http://www.kultura.gov.rs/lat/konkursi/konkurs-za-finansiranje-ili-sufinansiranje-projekata-iz-oblasti-savremenog-stvaralastva-u-republici-srbiji-u-2017--godini

zkvh.org.rs

"Bunjevačko kolo" - omladinski časopis za književnost i kulturu http://zkvh.org.rs/jdownloads/digital/periodika/BK/bk_feb33.pdf Posjetite nas - DIGITALIZIRANA BAŠTINA

Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata

Prvi je dan 2017.! Početak novoga - nova šansa za činiti Dobro! Iskoristimo ju! Vaš ZKVH!

Timeline Photos

Objavljen Zbornik radova s međunarodnog filozofsko-znanstvenog skupa „Misaona popudbina Tome Vereša“ Sredinom prosinca, u nakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, iz tiska je izašao Zbornik radova s međunarodnog filozofsko-znanstvenog skupa „Misaona popudbina Tome Vereša“, održanog u Subotici prije četiri godine. Naime, spomenuti je skup priređen u prosincu 2012. godine u povodu obilježavanja deset godina od smrti Tome Vereša, jednog od najznačajnijih intelektualaca što ga je Subotica imala u XX. stoljeću i jednog od najumnijih Hrvata iz Vojvodine u istome razdoblju. I sada valja osvijestiti kako je ovaj učeni dominikanski redovnik bio i ostao znan kao vrsni filozofski i teološki pisac, zatim odličan prevoditelj, osobito s latinskog, filozofskih i teoloških spisa, među kojima se posebno ističu oni Tome Akvinskog, gorljivi zagovornik dijaloga, napose između kršćana i marksista, marni istražitelj i istinoljubivi vrednovatelj zavičajne mu, bačke kulturne i crkvene povijesti te vrli propovjednik. Pa ipak, stjecajem različitih, mahom nepovoljnih, društvenih okolnosti, njegovo djelo uvelike je ostalo nepoznato u gradu u kojem je rođen i proveo djetinjstvo, u Subotici kojoj se stalno vraćao i s kojom je bio duboko povezan sve do kraja svojega života. Isto vrijedi i za šire ovdašnje prostore – Vojvodinu i Srbiju. Svjesni navedenoga, predstavnici triju institucija iz Subotice – Subotičke biskupije, Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i Otvorenoga sveučilišta – odlučili su učiniti napore da se navedeni nedostaci na neki način otklone. U tom smislu, smatrajući 10. obljetnicu smrti dobrim povodom, u njegovu su rodnom gradu od 14. do 16. prosinca 2012. organizirali međunarodni znanstveno-filozofski skup s naslovom „Misaona popudbina Tome Vereša“. Cilj je ovoga skupa bio da, s jedne strane, aktualizira noseće sastavnice njegova bitno raznovrsnoga djela, a s druge strane bila je to prilika da se u jednom kritičkom čitanju nanovo donesu prosudbe o relevantnosti i trajnim prinosima njegova mišljenja. Zbog složenosti Verešova djela, skup je zamišljen da bude interdisciplinarni te je okupio dvadesetak filozofa, teologa, sociologa, politologa i povjesničara iz Zagreba, Osijeka, Đakova, Subotice, Novoga Sada, Beograda i Novog Pazara, koji su s različitih motrišta ne samo prikazivali njegovo djelo nego su i donijeli procjene istoga te ukazali na trajne Verešove prinose u spomenutim znanstvenim disciplinama. Uvjereni smo kako su svi organizatori mogli biti zadovoljni s, kako je bilo isticano u medijima, „uspješno završenim skupom“, koji je okupio eminentne ljude iz Srbije i Hrvatske kojima je „bitno djelo Tome Vereša“ – svojim su prikazima, interpretacijama i kritičkim tematiziranjima istaknuli sve ono što je u Vereša „popudbinski vrijedno“, to jest što ostaje kao trajni prinos kulturi i znanosti ne samo Hrvata u Vojvodini, a što se zorno dâ vidjeti iz sadržaja objavljenog u ovome Zborniku. Tim prije je za nas organizatore to bilo važno, jer sličnih događaja, zbog različitih strukturalnih i kadrovskih deficita, unutar kulturnog prostora hrvatske zajednice u Vojvodini manjka. U tome je situiran i glavni razlog kašnjenja objave ovoga Zbornika. No, činjenica da se, unatoč slabostima, smoglo snage tiskati, govori i o našem sazrijevanju. Ukazujemo da to činimo u godini kada se u svijetu obilježava 800 godina od osnutka Reda propovjednika, čiji je Vereš bio uzoriti redovnik, u čemu na ovaj način i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata skromno sudjeluje. Od 21 izloženoga predavanja na skupu, u Zborniku je objavljeno 16 pristiglih radnji na hrvatskom i srpskom jeziku, koje su podijeljene u četiri tematska bloka. Nakon Predgovora, što ga potpisuje urednik, slijedi prvi blok naslovljen „Tomo Vereš – život, djelo, zaostavština“ u kojemu je objavljena radnja mr. sc. Ivana Armande „Dr. fr . Tomo Vereš (1930. – 2002.) – prikaz lika i djela“ (str. 13-44), u kojoj autor donosi do sada najpotpuniji prikaz Vereševa života i djela te cjeloviti popis Fonda Tome Vereš u 103 sveska, koji se nalazi u Arhivu Hrvatske dominikanske provincije u Zagrebu. Druga cjelina – „Filozofsko-teološki prinosi“ – po obimu je najveća i donosi šest radnji. Prva je dominikanca iz Zagreba prof. dr. sc. Hrvoja Lasića „Tomo Vereš – promicatelj i zagovornik filozofsko-teološkog dijaloga. Uloga i značenje vjere u filozofsko-teološkom dijalogu“ (str. 47-67), slijedi zatim radnja asistenta s đakovačkoga KBF-a mr. sc. Mladena Milića „Neke od mogućih poteškoća u dijalogu između razuma i vjere“ (str. 69-78) te Žedničanina s adresom u Slatini, doktoranda filozofije Marjana Ostrogonca „Bog i dijalog u filozofskoj misli Tome Vereša“ (str. 79-94). Pitanje prevoditeljskoga opusa u svojoj radnji tematizira docentica s novosadskog Filozofskog fakulteta dr. sc. Jasna Šakota-Mimica naslovljenoj „Govor o Bogu: prevodilačke kušnje Tome Vereša“ (str. 95-109), a Subotičanin sa zagrebačkom adresom Tomislav Vuković to čini na primjeru prijevoda jedne sintagme s latinskog u svojoj radnji „'Contradictio in terminis' – upozorenje Tome Vereša o Aristotelovoj i Akvinčevoj krivo prevođenoj sintagmi 'nepokretni pokretač'“ (str. 111-118). Na koncu, posljednji prilog u ovome bloku potpisuje mr. sc. Mihailo Smiljanić iz Beograda „Budućnost Verešovog dela. Hrišćansko bogoslovlje i filosofija nauke“ (str. 119-127). U trećoj su tematskoj cjelini Zbornika objavljeni radovi koji za tematsku elaboraciju imaju filozofiju Karla Marxa i pitanje dijaloga u Verešovom djelu. Najprije se ovdje objavljuju tri filozofske radnje: prof. dr. sc. Alpára Losoncza iz Novoga Sada „Dosad je dijalog samo različito tumačen a treba ga transformisati“ (str. 131-146), zatim docenta s đakovačkoga KBF-a dr. sc. Stjepana Radića „Geneza Marxova ateizma : jedan pogled iz kuta Tome Vereša“ (str. 147-167) te izvanrednog profesora s novosadskog Filozofskog fakulteta dr. sc. Dragana Prolea „Verešova dijaloška ontologija“ (str. 169-186). Slijede zatim dvije politološko-sociološke studije: najprije redovitog profesora dr. sc. Boška Kovačevića iz Subotice „Dijalogom ka horizontu čovečnosti“ (str. 187-195) te, sada već pokojnog, mr. sc. Mirka Đorđevića iz Šimanovaca „Tomo Vereš – mislilac dijaloga“ (str. 197-201). U posljednjem, četvrtom, bloku – „Bački zavičaj i djelo Tome Vereša“, objavljene su četiri radnje mjesnih, subotičkih autora. Prvi je zavičajni bibliografski prilog prof. Katarine Čeliković „Tomo Vereš u zavičajnom tisku“ (str. 205-218), a drugi je dr. sc. Slavena Bačića „Značajke i značenje Verešove polemike sa Sekulićem na stranicama Marulića početkom 1990-ih godina“ (str. 219-223). Slijedi zatim radnja prof. Stevana Mačkovića „Doprinos Tome Vereša historiografiji o Bunjevcima na primjeru monografije 'Bunjevačko pitanje danas'“ (str. 225-229), a posljednju radnju u Zborniku potpisuje prof. Tomislav Žigmanov i nosi naslov „Verešov odnos prema bunjevačkom pitanju“ (str. 231-236). Zbornik je obima 240 stranica i opremljen je standardnom znanstvenom aparaturom. Također, sadrži i sažetke radnji te prijevode istih na neki od svjetskih jezika. Zbornik je i recenziran od strane dr. sc. Hrvoja Jurića, dr. sc. Maria Bare i dr. sc. Branislava Filipovića. Po cijeni od 800 dinara može se kupiti od nakladnika – Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata (Laze Mamužića 22, Subotica). Tomislav Žigmanov, urednik

Photos from Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata's post

Predstavljen projekt Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata pod nazivom „Digitalizirana baština“, 22. prosinca 2016. u prostorijama Zavoda. Gostu, prof. dr. sc. Tihomiru Živiću pokazali smo atmosferu bunjevačkog Božića u Tavankutu na salašu "Balažević".

Projekat „Digitalizirana baština“ u ZKVH

https://www.youtube.com/watch?v=7qw0jhWvBpc

Timeline Photos

Photos from Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata's post

„Digitalizirana baština“ na web stranici ZKVH-a Projekt Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata pod nazivom „Digitalizirana baština“ bit će predstavljen javnosti u četvrtak, 22. prosinca, u 18 sati u prostorijama Zavoda. Riječ je o razvojnom projektu koji će omogućiti veću dostupnost građe (knjiga, periodike, nota, fotografija i dr.) istraživačima i svim zainteresiranim korisnicima putem internetske stranice Zavoda, a čiju je realizaciju pomoglo Ministarstvo kulture Republike Srbije. O digitalizaciji će govoriti docent dr. sc. Tihomir Živić, predsjednik Katedre za knjižničarstvo Odjela za kulturologiju Sveučilišta u Osijeku i koordinator međunarodnog interdisciplinarnog znanstvenog projekta „Digitalizacija baštinskih knjižničnih fondova: naša nužnost i obveza“ te Katarina Čeliković, voditeljica Zavičajne knjižnice Biblioteca Croatica ZKVH-a.