Fan page! Pravni fakultet jedna je od najstarijih institucija zagrebačkog Sveučilišta. Tradicije Fakulteta vežu se uz početak visokoškolske nastave u Hrvatskoj. Kad je 1773. papa Klement XIV. raspustio isusovački red, kraljica Marija Terezija poduzela je opsežne reforme u sustavu obrazovanja pa je tako svojim dekretom iz 1776. godine osnovala Kraljevsku akademiju znanosti (regia scientiarum) kao najvišu školsku ustanovu. Akademija je obuhvaćala tri fakulteta: Filozofski, Teološki i Pravni (Facultas iuridica) . U Pravni fakultet uključen je i dotadašnji političko-kameralni studij (osnovan 1769. u Varaždinu) za obrazovanje hrvatskih upravnih činovnika.

Prvi profesori pravnih znanosti izabrani su na temelju natječaja, a izbor je potvrdila kraljica Marija Terezija. Na prvoj svečanoj sjednici Kraljevske akademije održanoj 11. listopada 1776. određeno je da nastava počne 4. studenog 1776. godine pa se taj datum smatra danom osnivanja Pravnog fakulteta u Zagrebu. U to doba Fakultet je imao četiri profesora na katedrama: kanonsko pravo (ius canonicum) , međunarodno i opće javno pravo (ius gentium et ius publicum universale) , građansko i domovinsko pravo (institutiones iuris civilis et iuris patrii teheoretici) i političko-kameralne znanosti (politia qui accesserit studia cameralia quoque ac aeconomica) . Uz to Fakultet je imao i jednog izvanrednog profesora (extraordinarius) koji je zamjenjivao ostale u slučaju njihove spriječenosti. Konačni iscrpni nastavni plan i program (Ratio educationis) donesen je godinu dana kasnije, tj. 1777. godine.

Školski sustav u Habsburškoj monarhiji preustrojen je 1850. godine. Zagrebačka se Akademija tada ukida, Filozofski se fakultet pripaja zagrebačkoj Glavnoj gimnaziji (Archigymnasium) a Pravni fakultet se pretvara u Carsku kraljevsku Pravoslovnu akademiju (Regia academia iuris) koja je tako postala jedinom visokoškolskom ustanovom u Hrvatskoj sve do 1874. godine.

Nastojanjem biskupa Strossmayera u doba banovanja Ivana Mažuranića u Zagrebu je 19. listopada 1874. svečano otvoreno Kraljevsko sveučilište Franje Josipa I. koje je obuhvaćalo tri fakulteta: Bogoslovni, Pravoslovni i državoslovni te Mudroslovni (Filozofski). Pod tim nazivom Fakultet djeluje do 1926. kada je preimenovan u današnji naziv Pravni fakultet.

U razdoblju između dva svjetska rata Fakultet je prošao kroz četiri pravna uređenja. Do akademske godine 1926/27. djelovao je na temelju pravnog uređenja noveliranog hrvatskog Zakona o ustrojstvu Sveučilišta u Zagrebu od 6. listopada 1894. Od polovine 1926. tadašnja vlada i u Hrvatsku uvodi propise srpskog Zakona o univerzitetu. Za vrijeme diktature donesen je novi, unificirani jugoslavenski Zakon o univerzitetima od 28. lipnja 1930., godinu i pol kasnije i vladina Opća uredba o univerzitetima od 11. prosinca 1931. Uz velike teškoće Fakultet uspijeva i u takvim uvjetima zadržati svoj identitet i atribut vodećeg u zemlji. Tek 1940. ban Banovine Hrvatske svojom Općom naredbom proklamira samoupravu Fakulteta u pogledu njegovih najvažnijih funkcija i tako omogućuje da se sačuva osobitost Pravnog fakulteta u Zagrebu.