MLADI SPORTAŠI IMAJU VRLO MALI RIZIK ZA FATALNI SRČANI AREST Nedavno objavljena studija utvrdila je da rizik iznenadne srčane smrti kod mladih sportaša natjecatelja iznosi 0,76 slučajeva na 100 000 natjecatelja godišnje. Našli su da se u više od 80% tih slučajeva srčani arest ne bi mogao predvidjeti preventivnim pregledima.

POVEĆAN RIZIK ZA DEMENCIJU IZA INFARKTA SRCA Studija je analizirala medicinsku dokumentaciju 314 911 pacijenata s preboljelim infarktom srca. U usporedbi sa više od milijun i pol ljudi koji nisu preboljeli infarkt našli su povečan rizik za razvoj demencije kod pacijenata koji su preživljeli infarkt srca.

REDOVITA KONZUMACIJA ORAŠASTOG VOĆA SMANJUJE RIZIK ZA BOLEST SRCA Redovita konzumacija orašastog voća (orasi, bademi, braziliski orasi, indijski oraščić, pekan orasi, makadamije, lešnjaci, pinijole, pistacije i kikiriki) smanjuju rizik za koronarnu bolest i ukupno kardiovaskularne bolesti. Orašasto voće smanjuje kolesterol, a neki sastojci imaju i antiaritmički učinak. Studija je pratila 210 000 ljudi kroz 32 godine. U usporedbi s ljudima koji ne jedu orašasto voće, konzumenti oraha jednom ili više puta tjedno imali su 20% manji rizik za bolest srca, oni koji su jeli kikiriki dva ili više puta tjedno 14% manji rizik, a konzumenti orašastog voća s drveta (svi nabrojeni osim kikirikija) imali su 15-23% manji rizik za kardiovaskularne bolesti.

PROMJENJENA DEFINICIJA ARTERIJSKE HIPERTENZIJE Nove jučer objavljene AHA i ACC smjernice snizile su dijagnostički prag za I stupanj arterijske hipertenzije na 130/80 od ranijh 140/90 mm Hg. Ekspertna skupina je analizirala više od 900 studija. Našli su da ljudi s tlakom 130-139 imaju dvostruko veći rizik za srčani i moždani udar te srčano i bubrežno popuštanje u odnosu na populaciju s nižim tlakom. Definirali su nove kategorije krvnog tlaka: normalan tlak - sistolički < od 120; predhipertenzija 120-129; I stupanj hipertenzije 130-139; drugi stupanj - sistolički tlak > 140 mm Hg. Međutim svega 30% ljudi s prvim stupnjem hipertenzije trebati će medikamentoznu terapiju a to su osobe s poznatom kardiovaskularnom bolesti ili ljudi s rizikom većim od 10% za kardiovaskularne bolesti u sljedećih 10 godina. Ostali iz ove kategorije smanjivati će krvni tlak samo zdravim načinom života: smanjenjem tjelesne težine, zdravom prehranom, redukcijom unosa soli i alkohola, konzumacijom hrane bogatom kalijem i redovitom fizičkom aktivnosti.

SPOLNI ODNOS JE VRLO RIJETKO OKIDAČ ZA SRČANI AREST Seks je povezan s iznenadnom srčanom smrti svega u jednom od 100 slučajeva kod muškaraca i u jednom od 1000 kod žena. Od 4 567 istraženih slučajeva srčanog aresta samo se je 34 (ili 0,7%) dogodilo za vrijeme ili unutar jednog sata od spolnog odnosa. Od toga su 32 bili muškarci. To ne začuđuje jer je aerobna aktivnost tijekom spolnog odnosa ekvivalent uspinjanja stepenicama na II kat. Stoga je seks siguran za većinu srčanih bolesnika osim za grupu koja je simptomatska kod najmanjih napora kao što je oblačenje i namještanje kreveta.

PROMJENA KVALITETE BRAČNOG STATUSA UTJEČE NA KARDIOVASKULARNE FAKTORE RIZIKA KOD MUŠKARACA Kod muškaraca s skladnim odnosima u braku poboljšanje tih odnosa bilo je povezano s blagim smanjenem LDL kolesterola i smanjenem indeksa tjelesne težine. Pogoršanje inače skladnih odnosa rezultiralo je blagim povećanjem dijastoličkog tlaka u periodu praćenja od 18,8 godina.

NIŽE VRIJEDNOSTI KALCIJA POVEĆAVAJU RIZIK ZA IZNENADNU SRČANU SMRT Niže vrijednosti kalcija u krvi, čak i u okviru normalnih granica, mogu povećati rizik za iznenadnu srčanu smrt (srčani arest). Istraživači su to utvrdili analizom lab. nalaza unutar 90 dana prije pojave srčanog aresta i našli da je 80% tih bolesnika imalo koronarnu bolest.

žENE IMAJU VEĆU VJEROVATNOST DA UMRU U PRVOJ GODINI NAKON INFAKTA U ODNOSU NA MUŠKARCE Žene imaju 60% veću vjerovatnost da umru u prvoj godini nakon infarkta u odnosu na muškarce našla je nova studija nakon petogodišnjeg praćenja.

DODATAK KOLHICINA OPTIMALNOJ MEDIKAMENTOZNOJ TERAPIJI S VISOKOM DOZOM STATINA POMAŽE STABILIZACIJI POTENCIJALNO VULNERABILNOG PLAKA KOD AKUTNOG KORONARNOG SINDROMA Novo istraživanje sugerira da dodatak kolhicina (lijek protiv gihta) optimalnoj medikamentoznoj terapiji s visokom dozom statinskog antilipemika (OMT) pomaže boljoj stabilizaciji vulnerabilnog plaka u odnosu na samo OMT kod bolesnika s nedavno postavljenom dijagnozom akutnog koronarnog sindroma.

VARFARIN SMANJUJE RIZIK OD KARCINOMA? Novo retrospektivo istraživanje sugerira da antikoagulantni lijek varfarin (Martefarin) smanjuje ukupni rizik od karcinoma. Norveška studija je analizirala medicinsku dokumentaciju 1,25 milijuna ljudi starijih od 50 godina od kojih je 93 000 uzimalo varfarin. Istraživači su našli manji rizik uz varfarin za bilo koji tip karcinoma, a osobito za rak prostate, pluća i dojke. Nadjen je i manji rizik za karcinom kolona, ali samo kod osoba koje su uzimale varfarin zbog fibrilacije atrija. To za sada ne znači da varfarin treba prepisivati u prevenciji malignih bolesti. Zdrava prehrana i fizička aktivnost su bolja prevencija ovih bolesti.

KOMPLEKSNOST KORONARNIH SUŽENJA I PRODUŽENA DVOJNA ANTITROMBOCITNA TERAPIJA Studija je istražila učinak 30 mjesečne prema 12 mjesečnoj dvojnoj antitrombocitnoj terapiji (DAPT) u odnosu na prisustvo ili odsustvo kompleksnih stenotičkih lezija koje su bile podvrgnute perkutanoj koronarnoj intervenciji (PCI). Poznato je da produžena postprocedualna DAPT terapija (>12 mj u odnosu na 3-6 mj) ima povoljan učinak na smanjenje negativnih kardiovaskularnih događaja kod bolesnika s kompleksnom PCI. Ova studija je potvrdila da kompleksnost (broj, kalibar, dužina) tretiranih lezija povećava rizik za ishemičke događaje, osobito u prvoj godini nakon PCI, ali i da kod pacijenata koju u prvoj godini nisu imali veće ishemičke komplikacije ili krvarenja produženje tienopiridinske terapije (produženi DAPT) kroz slijedećih 18 mj nije polučilo dodatnu korist u odnosu na bolesnike bez kompleksnih stenotičkih lezija.

KORONARNI STENTING KOD STABILNE ANGINE ČESTO NEPOTREBAN? Nova studija ukazuje na mogućnost placebo učinka stenta kod bolesnika s stabilnom anginom pektoris. Istraživači su pratili 200 bolesnika sa stabilnom anginom pektoris na intenzivnoj medikamentoznoj terapiji. Nakon 6 tjedana polovica ispitanika je dobila stent, a kod druge polovice zahvat je simuliran bez postavljanja stenta. Pacijenti koji su dobili stent nisu imali manje bolova u prsima (angina pektoris) niti poboljšanje kvalitete života u odnosu na drugu skupinu bez stenta. Ova mala studija dovodi u pitanje indikacije za često postavljanje stenta u značajne stenoze koronarnih arterija u stabilinim uvjetima, dakle u odsustvu akutnog koronarnog sindroma.