[AKTUALNOSTI] DOBRO JE ZNATI ŠTO SU NEOPOREZIVI PRIMICI (ISPLATE) Tražili ste da Vam objavimo upute i članke koje su to neoporezive naknade, potpore, nagrade i drugi primici koje poslodavac (ili obrtnik) može isplatiti svojim radnicima. Danas pročitajte više kako neoporezivo isplatiti naknadu za troškove prijevoza na posao i s posla! http://www.bilic-savjetovanje.hr/novosti.html#novost-6

[AKTUALNO: PO KOJOJ STOPI PDV-A (13% ILI 25%) FAKTURIRATI PŠENICU U 2017.?] Sukladno članku 47. stavak 2. točka j). i) sukladno mišljenju Porezne uprave Republike Hrvatske od 12.01.2017 godine, Broj klase: 410-19 / 16-02 / 184, Urudžbeni broj: 513-07-21-01 / 17-2 https: //www.porezna -uprava.hr/HR_publikacije/Lists/mislenje33/Display.aspx?id=19491 po stopi od 13% fakturiraju se: - pšenica i suražica za sjetvu iz KN oznaka 1001 11 00 i 1001 91, - tvrda pšenica ostalo iz KN oznaka 1001 19 00, - prekrasna i krupica od običnih pšenica i pira iz KN oznaka 1103 11 90 Na sve eventualno ostalo primjenjuje se stopa od 25%. U poreznom smislu bitne su KN oznake.

#weekend

[AKTUALNO: ISPLATA NAKNADE ZA NEISKORIŠTENI GODIŠNJI ODMOR RADNIKU KOJEM PRESTAJE RADNI ODNOS] Zakon o radu predvidio je da u slučaju prestanka radnog odnosa radnik koji prije toga nije iskoristio godišnji odmor u cijelosti, ima pravo na naknadu za dane neiskorištenog godišnjeg odmora. Zakon o radu u članku 78. (NN 93/14) uređuje i pitanje razmjernog dijela godišnjeg odmora. To se odnosi na onog radnika koji, u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao radni odnos, nema 6 mjeseci neprekidnog rada kod poslodavca, pa prema članku 77. Zakonu o radu ne može ostvariti pravo na godišnji odmor u punom trajanju. Odnosi se i na radnika kojem radni odnos prestaje prije nego navrši 6 mjeseci rada, te na radnika kojem radni odnos prestaje prije 01. srpnja. Radnik kojem prestaje radni odnos ostvaruje pravo na razmjeran dio godišnjeg odmora, a isti se utvrđuje u trajanju od 1/12 godišnjeg odmora, za svaki mjesec trajanja radnog odnosa. Ukoliko poslodavac radniku omogući korištenje godišnjeg odmora prije prestanka ugovora o radu, npr. za vrijeme otkaznog roka, nije obvezan isplatiti naknadu. O visini isplate poslodavac može donijeti posebnu odluku te u obračunu plaće navesti uz iznos i broj dana godišnjeg odmora za koji se isplaćuje naknada. Pri izračunu, najmanje polovica dana zaokružuje se na cijeli dan godišnjeg odmora, a najmanje polovica mjeseca rada zaokružuje se na cijeli mjesec. Porezni propisi smatraju naknadu za neiskorišteni godišnji odmor primitkom od nesamostalnog rada (plaćom), pa je potrebno vršiti obračun doprinosa te poreza i prireza. Sukladno odredbama poreza na dobit, ista je porezno priznati trošak. Osim toga, o isplaćenoj naknadi za neiskorišteni godišnji odmor te obračunatim i uplaćenim doprinosima, porezu na dohodak i prirezu poslodavci trebaju dostaviti podatke Poreznoj upravi na propisanom Obrascu JOPPD. Dodatno je potrebno napomenuti da Zakon o radu nigdje ne predviđa da se radniku može isplatiti naknada za godišnji odmor ako on isti nije iskoristio, ali je i dalje u poslovnom odnosu kod poslodavca. Dakle, korištenje godišnjeg odmora je obvezno i nije dozvoljeno odricanje od istog.

Bilić-savjetovanje d.o.o.

Unos nekretnina u trgovačko društvo kao osnivački ulog ili povećanje kapitala ne podliježe plaćanju poreza na promet nekretnina. Prema propisima o PDV-u, kada trgovačko društvo ili trgovac pojedinac unosi imovinu u drugo društvo ili u imovinu trgovca pojedinca, radi se o oporezivoj isporuci.

https://lider.media/aktualno/tvrtke-i-trzista/trziste-kapitala/hnb-upozorava-na-moguce-rizike-ulaganja-u-virtualne-valute/

[PITANJE S WEB STRANICE http://www.bilic-savjetovanje.hr/kontakt.html] Fizička osoba želi dati pozajmicu pravnoj osobi. Može li pozajmica biti beskamatna? Mora li ugovor o zajmu biti ovjeren kod javnog bilježnika? Proizlaze li za pravnu ili za fizičku osobu bilo kakve obveze izvješćivanja o ovakvom događaju? Odgovor BILIĆ-savjetovanje: Trgovačka društva mogu pozajmljivati novac od drugih pravnih ili fizičkih osoba. Takvo pozajmljivanje predmetno je ugovora o zajmu. Svaka fizička ili pravna osoba može biti zajmodavac. Društva mogu sklapati ugovor o zajmu s fizičkom osobom. On može biti vlasnik društva ili građanin koji nije povezan sa društvom. Kada pozajmicu daje fizička osoba pravnoj osobi, pozajmica može biti beskamatna ukoliko gledamo aspekt Zakona o obveznim odnosima i porezne propise. Iz tog slučaja ne proizlaze nikakve obveze niti za pravnu niti za fizičku osobu, ukoliko govorimo o beskamatnoj pozajmici. U tom slučaju se ne primjenjuje kriterij od 3% minimalne godišnje kamate kao u slučaju kada pravna osoba daje pozajmicu fizičkoj osobi. Ukoliko fizička osoba daje pozajmicu uz ugovorene kamate tada neovisno o kamatnoj stopi fizička osoba po toj osnovi ostvaruje oporezivi primitak odnosno dohodak od kapitala. Ugovor o zajmu ne mora biti ovjeren kod javnog bilježnika, ali ako tako želite radi neke sigurnosti, svakako to možete učiniti.

#ponedjeljak #monday #početakradnogtjedna

[NOVOSTI: Pravilnik o sadržaju i načinu podnošenja obrazaca u postupku ostvarivanja prava u slučaju blokade računa poslodavca] U Nar. nov., br. 92/17 od 13.9.2017. http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2017_09_92_2156.html objavljen je Pravilnik o sadržaju i načinu podnošenja obrazaca u postupku ostvarivanja prava u slučaju blokade računa poslodavca (u nastavku: Pravilnik) koji stupa na snagu 21.9.2017. Pravilnikom se utvrđuje sadržaj i način podnošenja obrasca zahtjeva za prisilnu naplatu, zbirnog zahtjeva za isplatu plaće odnosno naknade plaće u visini minimalne plaće i naloga za povlačenje s naplate dijela zahtjeva za prisilnu naplatu te obavijesti središnjeg tijela državne uprave nadležnog za financije i Agencije za osiguranje radničkih tražbina središnjem tijelu državne uprave nadležnom za nadzor primjene propisa o radu. Zahtjev za prisilnu naplatu podnosi se u bilo koju jedinicu Financijske agencije koja zaprima osnove za plaćanje sukladno propisima kojima se uređuje provedba ovrhe na novčanim sredstvima neposrednom dostavom, preporučenom poštom s povratnicom, odnosno dostavlja se elektroničkim putem. Navedeni zahtjev za prisilnu naplatu podnosi se u izvorniku, za svakog radnika pojedinačno. Uz zahtjev za prisilnu naplatu poslodavac podnosi u izvorniku obračun neisplaćene plaće odnosno naknade plaće prema posebnom propisu koji propisuje sadržaj obračuna neisplaćene plaće. Postupci pokrenuti temeljem Pravilnika o sadržaju i načinu podnošenja obrazaca u postupku ostvarivanja prava u slučaju blokade računa poslodavca (''Nar. nov.'', br. 93/15), dovršit će se sukladno odredbama toga Pravilnika. Na dan stupanja na snagu Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o sadržaju i načinu podnošenja obrazaca u postupku ostvarivanja prava u slučaju blokade računa poslodavca (Nar. nov.'', br. 93/15).