Dinko Shaple Pleša, hrvatskoj glazbenoj sceni poznatiji kao gitarist i frontman osječkog (hard) rock benda "Wasted Generation", s kojim od značajnijih uspjeha treba istaknuti nastup sa bendom "Guns n' Roses" u zagrebačkoj Areni 2010. godine, te suradnju sa slavnim američkim producentom Eddie Kramer (koji je snimao Jimi Hendrixa, bendove poput Led Zeppelin, KISS itd.). Osim 15 godina duge karijere u bendu "Wasted Generation", ostvario je i značajnu suradnju sa Zoranom Mišićem, finalistom showa "Hrvatska traži zvijezdu" 2009. godine, s kojim je 2012. godine snimio pjesmu "Bez naslova", koja je brzo i uspješno pronašla svoj put do radijskih i televizijskih programa i top-lista. Pjesmu i videospot za pjesmu Bez naslova možete pogledati/poslušati ovdje  https://www.youtube.com/watch?v=ZXvhXFcicDc Za svoj glazbeni rad, osim brojnih usmenih priznanja, dobitnik je i Fender nagrade za najbolju (solo) gitaru 2011. godine, a bend "Wasted Generation" za najbolji mladi rock bend. Akustični repertoar koji izvodi sastoji se od kombinacije stranih rock i pop hitova (Whitesnake, Aerosmith, Bon Jovi, Maroon 5, Alanis Morissette, Bruno Mars, Hozier, Ed Sheeran), pjesama iz soundtrackova popularnih filmova, te domaćih rock pjesama (Parni Valjak, Gibonni, Opća Opasnost i sl.). Youtube linkovi: Billie Jean (Michael Jackson cover) --> https://www.youtube.com/watch?v=IKGdpbA_fkc You oughta know (Alanis Morissette cover) --> https://www.youtube.com/watch?v=XQQVqf0xpjQ Live promo materijal (spoj različitih pjesama) --> https://www.youtube.com/watch?v=hr7JL-2ioaU&t=68s

Još jedan član našeg pivskog društva

Dragi pubaši, pozivamo Vas večeras u Vaš omiljeni pub gdje ćemo u navijačkoj atmosferi ispratiti naše rukometaše u polufinale uz besplatne grickalice

Povodom New Year 2018. zagrijavanja: Staropramen.....................12 kn Ožujsko u boci..................12 kn Pan....................................12 kn Pelinkovac...........................8 kn Jagermeister.......................10 kn

Večeras akcija: Ožujsko u boci 0,5 l 10 kuna očekuju Vas hostese, prigodne nagrade i naravno dobra zabava....vidimo se https://www.facebook.com/events/870037346505829/?ti=icl

VRSTE PIVA Vrste piva razlikuju se najviše po vrsti kvasca koji se koristi. Svaki kvasac pridonosi drugačijem tipu vrenja, a ovisno o vrenju razlikuje se i vrsta pive. Sva piva možemo svesti u 3 kategorije: Lager, Ale i Lambic (Belgijska). Lager piva su generalno svijetla i lakša piva, ali naravno postoje i sve nijanse boja. Kvasci koji se koriste za lager imaju slabiju toleranciju na alkohol, fermentiraju na nižim temperatura 5 – 13°C, i nakon fermentaciju spuštaju se na dno. Lager spada u kategoriju piva donjeg vrenja. Ale piva zbog veće otpornosti na alkohol trebaju i veću temperaturu za vrenje, 15-25°C. Vrenje se odvija na površini, tzv. pivo gornjeg vrenja. Ovaj stil vezan je za Veliku Britaniju, i kroz svoju povijest imao je razne faze popularnosti. U 21. st vraća se na velika vrata upravo pojavom craft-a. Belgijsko pivo (Lambic) dobiva se neobičnim procesom spontanoga vrenja gdje se pivo stavlja u kontakt s posebnim plemenitim bakterijama i kvascem. Bitna razlika je i to što se koristi hmelj različite starosti i što ovo pivo odležava po par godina. Popularnost Lambica također je u porastu, možete ga pronaći doslovno na svakom koraku. Stil piva Stil piva razlikuje se po boji (sve nijanse od svijetle do tamne), količini alkohola, vrst hmelja, kvasca, vrsti žitarice itd. Možemo reći da postoji bezbroj kombinacija. Mi ćemo ovdje pogledati skraćenu verziju, odnosno najpopularnije stilove s kojima ćete se najčešće susretati. 1.PILSNER Nastalo 1842. u gradu Pilsen (pokrajina Češka). Pojavilo se kao odgovor na pivo loše kvalitete tog razdoblja. U to vrijeme, pivo je bilo toliko loše da su ga stanovnici iz protesta prosipali po ulicama. Zbog ovog problema, lokalna pivovara zatražila je od Bavarskog pivara Josefa Grolla da napravi pivo visoke kvalitete. On je koristeći njemačku metodu hladnog vrenja stvorio lagano i osvježavajuće pivo,bistro zlatne boje. Pilsner je u principu svijetli lager, najsličniji našim “običnim pivima”. Karakteristična mu je zlatna boja, lagan ali oštar okus zbog većeg udjela CO2. Okus mu može sadržavati slabe note gorčine koju dobiva od hmelja naziva SAAZ. Najbolje ga je služiti na 6°C. 2. INDIA PALE ALE Iznimno popularno u krugovima ljubitelja craft-a. India Pale Ale datira još iz davnih 1700-ti kada su Britanske pivare počele dodavati dodatni hmelj u pivo koje se slalo u daleke, toplije krajeve. Idea je bila da se doda više hmelja zbog očuvanja pića, posebno na dugim putovanjima. Pivo se najviše slalo britanskim vojnicima u Indiji, koji su ga obožavali. Zbog toga je i dobilo naziv India Pale Ale. Ako niste probali ovo pivo, zamislite okus tipičnog pale alea, pojačajte dozu alkohola, gorčinu i okus hmelja i dobit ćete IPA-u. Idealna temperatura za ispijanje je kao i kod običnog pale ale, tj sobna temperatura. 3. HEFEWEIZEN Ovaj stil piva ima veliku tradiciju. Poznato je da se radilo još u srednjem vijeku i jedno je od najhvaljeniji Njemački pšeničnih piva. Lagano je hmeljeno i sadrži veću količinu ugljikovog dioksida. Za razliku od lagera, hefe ima mutnu zlatnu boju zbog nefiltriranog kuhanja. Pomalo voćnog i kiselog okusa. Zbog manjeg udjela alkohola i veće gustoće, pivo ostaje nevjerojatno ukusno bez obzira pili ga lagano, pijuckajući, ili u većim gutljajima. Služi se na 8°C uz krišku limuna. Najpopularniji na našem tržištu su: Paulaner i Benediktiner 4. PALE ALE Karakteristike ovog piva mogu varirati zavisno o zemlji i pivnici u kojoj se radi, ali generalno od pale ale-a možete očekivati prekrasnu brončanu boju i jak, hmeljast okus. Ako se pitate zašto u nazivu ima “pale” odnosno “svijetlo”, a boja mu je izrazito jantarna, odgovor leži u svijetlom sladnom ječmu koji se koristi za proizvodnju, kao i činjenici da je ovo pivo svjetlije u odnosu na ostale rođake, poput stouta i portera. Paleovi su gorki, sadrže oko 5% alkohola i piju se”rashlađeni” na sobnoj temperaturi. 5. STOUT I PORTER Pojavili su se još u 18. St. u centralnom Londonu. Poznato je da su se ove vrste izvozile za Baltičku regiju, zbog jakog okusa i mogućnosti da se ne pokvare zbog visokog udjela alkohola (8-12%). Stout i porter su dva različita stila Ale piva s vrlo malim razlikama. Stout je tamniji i gušći od portera, ima kremastu strukturu i jake okuse. Kod ovih stilova osjetit ćete note čokolade i kave a ponekad i dimljeni okus koji će sve to zamaskirati. Da bi postigli ovakvu strukturu i okus, pivari koriste tvrdu vodu i prženi ječam pri proizvodnji. 6. BOCK Bock ili na njemačkom – jarac. Često se ova životinja spominje u svijetu piva, jarca ćete često vidjeti na etiketama piva. Njemački svećenici počeli su ga raditi još u 14. st. kuhalo se za posebne prilike i blagdane, uključujući Božić i Uskrs. Bock sadrži veću količinu hranjivih tvari od svih drugih piva, i jači je od tipičnog lagera. Udio alkohola je između 6 i 7,5%. Svijetlo smeđe je boje, ima malo hmelja, a okus mu je određen sladom i karamelom. Pije se na 9°C. 7. BELGIJSKE PIVE Belgijanci su pravi majstori kuhanja piva. Njihovi stilovi su intenzivnog i kompleksnog okusa, ali ne previše gorki ili hmeljasti, te dugo ostaju na nepcu. Svaki ljubitelj piva naći će neki stil za sebe, od laganog Pilsa, do Krieka i Famboosa. Njihova piva prave se od mješavine ječma i pšenica. Često u proces fermentacije dodaju voće poput trešanja, malina, breskvi ili pak pivo miješaju s nekim biljnim začinima. Kada počnete piti belgijska piva na regularnoj bazi, znači da ste edukaciju o pivu postavili na višu razinu.

da ne bi bilo zabune igra Hrvatska vs Grčka, a ne Hrvaska :)