Description
Povijesna postrojba Grada Varaždina STATUT 1750. - USTROJ GRAĐANSKE ČETE
Reforme carice Marije Terezije zahvatile su sredinom 18.stoljeća reorganizaciju gradskih uprava u Hrvatskoj. U slobodnom i kraljevskom gradu Varaždinu bili su od konca 17.stoljeća zaoštreni odnosi između gradske uprave - Magistrata – s jedne i gradskog vjeća i građana s druge strane. Brojne pritužbe građana na rad Magistrata pristizale su na Hrvatski sabor i bečki dvor. Napokon, u Varaždin je bilo upućeno Kraljevsko dvorsko komorsko povjerenstvo na čelu sa savjetnikom Ivanom Nepomukom Erdodyjem sa zadaćom da ispita opravdanost ovih pritužbi. Njihov je izvještaj otkrio da je "ovaj Grad ogrezao u tako neuredno i zbrkano stanje, te gotovo i nije više ničega bilo što ne bi bilo poremećeno, neprilično, zloporabno", ali je kao najveći nedostatak, uz samovolju Magistrata i nesuglasice plemića i građana utvrdio nepostojanje propisa o uređenju gradske uprave kao i zastarjeli statut iz 1699.godine koji se ionako nije primjenjivao. Nakon što je proučila prilike u gradu, komisija je izradila novi gradski statut temeljen na caričinim reformama iz 1743.godine s posebnim uputama za rad glavnih gradskih organa.
Vladarica je predloženi statut potvrdila 30. srpnja 1750. godine, a rješenje o tome izdalo je Cesarsko-kraljevsko dvorsko povjerenstvo u Bratislavi (Požun) 30. kolovoza 1750. godine. Radi lakše primjene, Magistrat je Statut dao prevesti na hrvatski, ali se taj prijevod nažalost izgubio već 1757. godine. U Muzeju se čuvaju dva prijepisa pisma (hrvatski i njemački) grofa Ivana Erdodyja upućena varaždinskoj gradskoj općini, od 2. listopada 1750., u kojem ih izvješćuje o potrebi primjene novog statuta "na dobro i korist ovog slobodnog i kraljevskog grada, koliko u političkom toliko i u gospodarskom pogledu", pa i pod prijetnjom globe. Kasniji dokumenti i pravilnici Građanske čete pozivaju se na povlastice od 12. kolovoza 1750. godine. Možda je prilikom nekog od kasnijih prijepisa Statuta došlo do pogreške u datumu.
Novi je gradski statut unio mnoge promjene u upravljanje gradom. Povećan je broj vjećnika s 24 na 40, a uvedene su i neke nove službe u okviru gradske uprave, poput konzula, komornika, poreznika, odvjetnika, te sirotinjskog skrbnika. Sudac je zadržao pravo suđenja, dok je na konzula prenešen dio upravne vlasti. Određen je blagdan sv. Jurja za gradske izbore. Ovim statutom uvedena je birokratizacija u upravu grada, u sve njene segmente, sve do preciznih uputa za rad pojedinih gradskih službenika, pa čak i teksta njihove prisege prilikom stupanja na dužnost. Gradski statuti postaju tako osnov unutrašnje organizacije centralizirane državne uprave, oni su veza između centralne administracije s vladarom na čelu i lokalne uprave. Stoga je razumljivo da je državna administracija u članku 4. Naputka za zapovjednika Slobodnog i Kraljevskog grada Varaždina statuta (gradskog kapetana) pravno regulirala stari običaj građana da se u slučaju opasnosti (posebno su naglašeni turski napadi) dignu na pučki ustanak, te su stoga "oružjem bili opskrbljeni ili su oni koji ga nisu imali morali biti nagnani da ga nabave"*.
Zapovjednikovom će zadaćom ubuduće biti redovita smotra naoružanih građana (četiri puta godišnje) s pregledom njihove oružja. U sljedećem članku posebno je istaknuta zapovjednikova briga oko gradske oružarnice, njene opskrbljenosti topovima, mužarima i puškama te njihovo redovito održavanje. Upute o dužnostima gradskog zapovjednika sadrže popis podčinjenih mu gradskih službenika, a to su: stražmeštar, desetnici odnosno kako su ih do tada zvali četvrtari, šumski i vatrogasni nadglednici, drabanti ili vratari, te liktor ili gradski poslužitelj. Pritom su točno određene njihove obaveze jer su za svoj rad dobivali plaću u novcu i naravi iz gradske blagajne. Njima ne pripadaju "naoružani građani koji se organizirano dižu na pučki ustanak radi odolijevanju prvom naletu obližnjih neprijatelja Turaka". Članak 10. istog Naputka još jedanput spominje naoružane građane čija je obaveza pratiti osuđene na stratište. Uvrštenjem u gradski statut, najviši gradski zakon, carica je potvrdila postrojbu naoružanih varaždinskih obrtnika, trgovaca i ljudi ostalih profesija s pravom građanstva, te joj propisala status i obaveze. Stoga se godine 1750. smatra godinom službenog utemeljenja Varaždinske građanske čete.
Tell your friends
KONTAKT
RECENT FACEBOOK POSTS
facebook.comSvim Varaždinkama i Varaždincima, članovima povijesnih postrojbi RH, prijateljima i pratiteljima, sretan i blagoslovljen Uskrs žele članovi Varaždinske građanske garde
I ove godine Purgari će već tradicionalno čuvati Božji grob na Veliku subotu 31.03.2018. u varaždinskoj katedrali od 8 do 19 sati
Sutra, 23. ožujka 2018. počinje obuka novim pripadnicima Varaždinske građanske garde. Postrojbi su pristupili : Damir Puja, Božidar Namjesnik, Emanuel Ptiček, Darko Trojko, Hrvoje Selec i Bojan Hegedić. Promocija novih članova aktivnog sastava Varaždinske građanske garde biti će već na veliku subotu, u Varaždinskoj katedrali. Dobro došli u najbolju ekipu!!! Sve ovo i Vas čeka!
Ovu subotu Varaždinska građanska garda sudjelovala je u obilježavanju Dana grada Požege i Grgureva gdje je održan tradicionalni mimohod, a potom i smotra povijesnih postrojbi. Središnja svečanost postrojavanja održana je na Trgu sv. Terezije, gdje su položeni vijenci uz spomenik Luki Ibrišimoviću, požeškom osloboditelju, koji je predvodio narodnu vojsku i na Grgurevo 12. ožujka 1688. krenuo u odlučnu bitku, pobijedivši nadmoćnu tursku vojsku. Smotru postrojenih povijesnih postrojbi izvršio je gradonačelnik Grada Požege Darko Puljašić. - "Dragi pripadnici povijesnih postrojbi, vi ste najbolji pokazatelj da narod koji ne poštuje svoju povijest nema budućnost. Zahvaljujem našim požeškim povijesnim postrojbama koje su organizirale ovaj vrijedan događaj, a hvala i svima vama koji ste nam došli u goste. Povijest je ono što čini Požegu, 330 godina je prošlo kako je Požega oslobođena turskog jarma, ali i danas, u Požežankama i Požežanima, u ponosim ljudima Slavonije gori volja za očuvanje slobode i želja za boljim životom. Pozivam vas da budete ambasadori centra Zlatne doline, grada Požege i da promičete ovo što ovdje imamo, a svoje sugrađane pozivam da zajedno volimo to što imamo za budućnost, za našu mladost za sve za što je vrijedno živjeti. Danas upravo slavimo dan kada su nas naši preci zadužili da se jednakom snagom i hrabrošću borimo na putu u još bolju budućnost." – poručio je gradonačelnik Darko Puljašić. U poslijepodnevnim satima članovi povijesnih postrojbi obišli su požeška brda gdje su kuburama i topovima obilježili Grgurevo.
11.3.1809. Nakon što je zbog rata između Austrije i Francuske Hrvatski sabor zaključio da se u hrvatskim gradovima moraju oboružati građani, u Varaždinu je provedena mobilizacija u Građansku četu, purgare u kojoj su dvije postojeće satnije povećane sa 125 na 212 ljudi. Gradsko poglavarstvo je poslalo potvrdu banskom zamjeniku, zagrebačkom biskupu Maksimilijanu Vrhovcu popis svih pripadnika Građanske čete. Svaka je satnija imala dvije podsatnije sa po šest vodova. U svakom vodu bilo je 16 gardista i vodnik. Svaka je satnija imala kapetana, poručnika, dva stražmeštra, desetnika ili kaplara sa šest konjanika, kapelnika i šest glazbenika. Ubrzo je stigla biskupova uredba o djelovanju građanske čete. Tako je četa stekla pravo postojanja i naoružanja. Građani Varaždina koji nisu bili aktivno uključeni u sastav čete morali su platiti određeni porez za nabavu pušaka. Garda je bila zadužena za držanje straža, redovito vježbanje u vojnim vještinama i čuvanje reda i sigurnosti u gradu. Srećom, ratna zbilja ostala je podalje od Varaždina.
Kako je Varaždinska građanska garda postala prvo nematerijalno kulturno dobro grada Varaždina, kako postati 'purgar', koja je funkcija garde i koji su planovi garde za budućnost saznajte u emisiji Radija Varaždin.
Uvijek nam je zanimljivo primiti i vidjeti stare/povijesne slike garde i gardista, tako smo primili poruku s ovom slikom Purgara. Naime, na slici je Andrija Šipek, rođen 1907. godine u Gornjoj Voći, kao zanatlija bio je brijač-frizer te je bio član garde pred početak drugog svj.rata. Prema oznakama čina na ovratniku bio je dočasnik Varaždinske građanske garde.
Danas, 05.03.2018. na Radio Varaždinu u 18:30h poslušajte Purgare koji gostuju u emisiji 'Kulturni obzor' gdje će se govoriti o popuni postrojbe i planovima Varaždinske građanske garde. Saznajte kako možete postati Purgar, informacije o gardi te o samim događajima garde. Radio Varaždin 107.1🎙️
Jeste li znali da i vi možete postati pripadnikom Varaždinske građanske garde? Ako si punoljetna osoba i rođeni Varaždinac onda te ne dijeli puno da postaneš varaždinski 'Purgar'. Saznaj informacije za prijem u gardu na našoj web stranici! http://varazdinska-garda.com/
V. osnovna škola u Varaždinu, u utorak, 5. 12., uoči Dana Grada ugostila je Purgare. Učenici od 1-4 razreda upoznali su djelić povijesti i nematerijalno kulturno dobro Varaždinsku građansku gardu koju im je predstavio zapovjednik Dražen Loparić. V. OŠ osmislili su projekt "Imenujmo školske ulice – hodnike imenima značajnih Varaždinaca". U povodu Dana Grada Varaždina kabineti, hodnici i dvorane dobili su imena poznatih Varaždinaca, a ponosni smo i zahvalni da je jedna od 'školskih ulica' točnije hol nazvan 'hol Varaždinske građanske garde'.
Quiz
