Description
Službena facebook stranica Muzeja HAS koja služi za informiranje o djelatnostima muzeja i educiranje o nacionalnoj srednjovjekovnoj baštini Muzej hrvatskih arheoloških spomenika (MHAS) jedan je od najstarijih hrvatskih muzeja i jedini je muzej u Hrvatskoj osnovan s jedinstvenom zadaćom da istražuje, sakuplja, predstavlja i proučava ostatke materijalne i duhovne kulture Hrvata iz razdoblja srednjeg vijeka, od VII. do XV. stoljeća, poglavito iz vremena ranosrednjovjekovne hrvatske države od IX. do XII. stoljeća.
Muzej HAS raspolaže opsežnim fondom starohrvatske baštine od oko 20 000 predmeta, od čega je u stalnom postavu izloženo tek oko 25% građe. Svojom zbirkom ranosrednjovjekovne pleterne i figuralne plastike te množinom latinskih starohrvatskih epigrafskih spomenika, Muzej HAS danas spada među najveće zbirke takve vrste u Europi.
Ulaz u muzej je besplatan!
Cijena stručnog vodstva je 250,00 kuna uz prethodnu najavu, radnim danom od 09.00 do 15.00 sati.
Radno vrijeme knjižnice za vanjske korisnike (uz prethodnu najavu na tel.: 021 323 917) je od ponedjeljka do petka, od 09.00 do 13.00 sati.
Omogućen je pristup osobama s invaliditetom.
Prostrani parking nalazi se u neposrednoj blizini muzeja
Tell your friends
RECENT FACEBOOK POSTS
facebook.comMuzej hrvatskih arheoloških spomenika's cover photo
Noć muzeja 2017. u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika
Otvorenje stalnog postava Srednjovjekovnog odjela
Čestitamo kolegama iz Arheološki muzej u Zagrebu! https://www.facebook.com/events/1213078095438512/
Timeline Photos
Rumunjsko-američki povjesničar i arheolog Florin Curta danas slavi 52. rođendan. Florin Curta je redoviti profesor srednjovjekovne povijesti i arheologije na University of Florida u Gainesvilleu i suradnik našega časopisa Starohrvatska prosvjeta, a široj je svjetskoj javnosti postao poznat 2001. godine objavom knjige "The Making of the Slavs" u kojoj klasičnim postmodernističkim diskursom dekonstruira dotadašnje teorije o slavenskoj etnogenezi i seobama slavenskih naroda. Slaveni, dakle, nisu bili homogena etnička skupina koja je dijelila svijest o zajedničkom porijeklu, imala istu materijalnu kulturu i običaje te govorila istim jezikom, već je etnik Slaveni stvoren ("the Making") u Bizantu kako bi se skupnim nazivom imenovali "oni" koji naseljavaju područje uz carski dunavski limes. Seciranjem dotadašnjih arheoloških argumenata o seobama Slavena, a tako i Hrvata, uvjerljivo je pokazao kako čitava ta priča stoji na slabašnim nožicama neuvjerljive i kontradiktorne priče Konstantina VII. Porfirogeneta nastale nekoliko stoljeća nakon odvijanja opisanih događaja. Posebno je kritičan prema arheologiji i historiografiji nastaloj pod utjecajem europskih nacionalističkih pokreta u 19. stoljeću, ali i pod paskom kasnijeg komunizma i panslavizma. Florin Curta svoju teoriju razvija neprekidno do danas, a reakcije na njegov rad su brojne i klate se od slijepog i nekritičkog prihvaćanja do tvrdoglavog negiranja. Međutim, nitko ne može poreći da je svojim radom prodrmao europsku srednjovjekovnu arheologiju i mnoge prisilio na preispitivanje svojih razmišljanja. Pa sretan mu rođendan!
Photos from Muzej hrvatskih arheoloških spomenika's post
Prošlog tjedna družili smo se na trodnevnoj radionici grafike. Pod vodstvom mlade nagrađivane grafičarke Brune Carev, mali grafičari izradili su vrhunske bakropise. Kako nam je bilo - provjerite sami!
Muzej bez stalnog postava, novca i zdravice: 40. godina splitskog MHAS-a obilježeno u tužnoj tišini
Nažalost, 2017. godina za Muzej hrvatskih arheoloških spomenika neće biti nimalo bolja, jer je Ministarstvo kulture nedavno odbilo financirati muzejske izložbene projekte.
Photos from Muzej hrvatskih arheoloških spomenika's post
Na današnji dan 537. godine posvećena je konstantinopolska katedrala i remek djelo bizantskog graditeljstva, crkva Aja Sofija (grč. Ἅγια Σοφία, Sveta Mudrost). Gradnja je započela 23. veljače 532. godine, za vrijeme cara Justinijana, prema projektu fizičara Izidora iz Mileta i matematičara Antemija iz Trala. Crkva je sagrađena od kamenih elemenata s područja čitavog Mediterana, na čemu je radilo oko 10000 radnika. Detaljne podatke o izgradnji Aje Sofije znamo zahvaljujući opisima bizantskog povjesničara Prokopija. Izvorno je bila sjedište konstantinopolskog patrijarha, a nakon okupacije Konstantinopola u Četvrtom križarskom ratu pretvorena je u rimokatoličku katedralu u kojoj je bio okrunjen križarski car i vojskovođa Balduin I. Vjeruje se da je u crkvi pokopan i mletački dužd Enrico Dandolo, koji je vodio operaciju osvajanja grada. Nakon oslobođenja grada 1261. godine Aja Sofija ponovno postaje pravoslavna katedrala sve do 1453. godine, kada je Turci pretvaraju u džamiju. 1935. godine turske su je vlasti otvorile kao muzej u potpunosti otvoren javnosti.
Ekipa Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika želi Vam sretan Božić! :)
Photos from Muzej hrvatskih arheoloških spomenika's post
JUUU-HUU! PRAZNICI SU, IDEMO U MUZEJE! Školarci, konačno su stigli zimski praznici! Još jedni praznici i čak dvije radionice. Pozivamo vas da se okušate u izradi grafike ili zajedno s nama izradite „pravu“ srednjovjekovnu knjigu. Požurite s prijavama jer je broj polaznika radionica ograničen! Prijave na: 021/323-909 ili e-mail lada.laura@mhas-split.hr
Timeline Photos
Na današnji dan 1908. godine rođen je američki fizikalni kemičar Willard Frank Libby, izumitelj metode radiokarbonskog datiranja, koja je u drugoj polovici 20. stoljeća izazvala pravu revoluciju u arheologiji. Njegovo je otkriće 1949. godine omogućilo određivanje starosti svih organskih tvari na temelju omjera stabilnih i radioaktivnih ugljikovih izotopa 12C i 14C. Ukratko, procesom fotosinteze biljke proizvode izotop 14C, a hranjenjem ga ljudi i životinje unose u svoje organizme. Smrću organizma se nastavlja radioaktivni raspad, ali i započinje proces gubljenja izozopa, čije vrijeme poluraspada iznosi 5730 godina. Dakle, određivanjem količine 14C izotopa u uzorku dobijemo vrijeme smrti analiziranog organizma. Libbyjevo je otkriće omogućilo precizno određivanje starosti svih arheoloških nalaza koji u sebi sadrže ugljik, poput drveta, tkanine, životinjskih ili ljudskih kostiju, za što je 1960. godine dobio Nobelovu nagradu za kemiju.
Timeline Photos
Na današnji dan 1857. godine u Skradinu se rodio fra Lujo Marun, utemeljitelj Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika.
Photos from Muzej hrvatskih arheoloških spomenika's post
Na današnji dan prije 35 godina umro je akademik Stjepan Gunjača, hrvatski arheolog, povjesničar, muzealac i partizan. Rođen je 1909. godine u Sinju, a studij završava u Zagrebu. 1933. godine postao je kustos Muzeja Savske i Primorske Banovine u Kninu (danas Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu), gdje je usko surađivao s osnivačem hrvatske nacionalne arheologije, fra Lujom Marunom. Tijekom Drugog svjetskog rata izveo je gotovo pa diverzantski pothvat kojim je, unatoč zabrani ustaške vlasti, prebacio gotovo cjelokupni starohrvatski spomenički fundus u svoj rodni Sinj i tako ga spasio od uništenja u okupiranom Kninu. Nakon rata spomenike prenosi u Split i uporno radi na izgradnji velebne zgrade našega Muzeja, što je i ostvario 1976. godine. Bio je redoviti član JAZU, ravnatelj Arheološkoga muzeja Zadar, inicijator osnivanja Muzeja Cetinske krajine u Sinju te višegodišnji ravnatelj Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu. Autor je brojnih historiografskih rasprava i voditelj mnogih arheoloških istraživanja. Zaslužan je za valorizaciju starohrvatske crkve sv. Spasa na izvoru Cetine, kao i za otkrivanje i istraživanje pet starohrvatskih crkava u Biskupiji kod Knina. Najviše je pak truda uložio u arheološko istraživanje Bribirske glavice kod Skradina, srednjovjekovnoga sjedišta Šubića i bogatog lokaliteta sa slojevima od prapovijesti do modernoga doba, gdje je provodio čak i svoje umirovljeničke dane.
Quiz
