Siguran korak
Description
Centar rane intervencije i rehabilitacije Centar siguran korak nudi edukacijsko rehabilitacijske postupke za djecu s teškoćama u razvoju ili djecu kod kojih postoji rizik za razvojno odstupanje. Više o našim uslugama možete pročitati na našoj web stranici. Za rezervacije termina možete nam se javiti putem maila: zanamilardovic@gmail.com, ili na broj 0915370675 ili 021/553571
Usluge koje nudimo:
-neurofeedback
-senzo motoričke vježbe
-logopedski tretman
-defektološki tretman
-fizio terapija
-grupne vježbe
Tell your friends
RECENT FACEBOOK POSTS
facebook.comGovor tišine ili tišina govora - Jolie.hr
Zabavne stvari koje možete pokušati s djecom s posebnim potrebama - Dječja posla
Ako ste zabrinuti za razvoj svojeg djeteta,prema njemu se ponašate opreznije i vaše su spontane reakcije narušene (a upravo one najpoticajnije djeluju na vaše dijete) Odgađanje produbljuje vašu nesigurnost i strah što prije potražite mišljenje stručnjaka ili podršku ,makar niste potpuno sigurni postoji li odstupanje kod djeteta , veće su šanse da će vaše dijete napredovati jer će vam stručnjaci pomoći da naučite kako poticati njegov razvoj u skladu s trenutačnim razvojnim potrebama . Roditeljstvo je zahtjevno i roditelji trebaju podršku,djeca s razvojnim odstupanjima /teškoćama i njihove obitelji trebaju stručnu podršku rano i odmah. Ova podrška naziva se rana intervencija u djetinstvu i pružaju je stručnjaci različitih struka koji čine tim strucnjaka. Obratite nam se s povjerenjem Mob- 091 537 0675 Tel- 021 553 571
Timeline Photos
Soba za senzornu integraciju je vid terapije koja je namjenjena za terapeutski rad sa djecom koja imaju smetnje u procesu senzorne integracije. Prije svega se koristi u terapeutskom tretmanu djece koja imaju problema i teškoća u procesuiranju svakodnevnih senzornih, čulnih informacija, odnosno ne mogu da ih dožive kao cjelokupni sadrzaj .Takva djeca ispoljavaju neobična ponašanja, poput izbjegavanja ili pretjerane potrebe za kontaktom, pokretima, zvukovima ili svjetlosnim senzacijama. Navedeni simptomi su karakteristični za poremećaje vezane za autizam, nedovoljnu mentalnu razvijenost, ADD i ADHD poremećaje, teškoće u govoru, učenju i općem ponašanju, kao i oštećenja čula. Terapije u senzornim sobama podsjecaju na igru, međutim svaka aktivnost je pažljivo osmišljena i usmjerena ka postizanju samoorganizacije djeteta . Ovisno potrebama djeteta koriste se različiti elementi i stimuliraju različita čula.
Dragi roditelji, Ako sumnjate da nešto s razvojen vaše djevojčice ili dječaka nije u redu , usluge za podršku razvoju djece rane dobi koje pruža Siguran Korak pravo je mjesto za vas. Vjerujte svojoj intuiciji potražite savjet i pomoć stručnjaka , jer oni će vam pružiti podršku , dati informacije i savjetovat vas što dalje činiti . Njihovo znanje i iskustvo te vaše brižno roditeljstvo pomoći će vašem djetetu da ostvari svoje potencijale. Za sve informacije stojimo na raspolaganju. mob. 0915370675 Tel. 021 553 571
Deset mogucih znakova da vaše dijete ima Aspergerov sindrom ASPERGEROV sindrom spada u neurološki poremećaj iz autističkog spektra. Svako dijete ima različite simptome i ne postoji precizan popis simptoma koji bi morali biti prisutni za dijagnozu. Donosimo vam 10 najčešćih ponašanja na koja trebate obratiti pozornost kako bi na vrijeme otkrili ovu bolest. 1. Mnoga djeca s Aspergerovim sindromom zaokupljena su jednom aktivnošću i satima mogu biti fokusirani samo na nju. 2. Tipično je da dijete s ovim sindromom zvuči "kao mali profesor". Ova djeca imaju napredan vokabular, ali kako se radi o autističnom poremećaju često se fokusiraju samo na jednu temu o kojoj cijelo vrijeme govore. Mogu govoriti i puno formalnije od djece svojih godina ili preferiraju razgovarati samo s odraslima. 3. Socijalne poteškoće također su vidljive kod ove djece. Teškoće im predstavlja čitanje govora tijela, održavanje konverzacije i općenito dijalog. Zbog toga se djeca s ovim sindromom mogu činiti izoliranima od svojih vršnjaka. 4. Rutina igra veliku ulogu u životu djece s Aspergerovim sindromom. Ona imaju potrebu da sve bude u točno određeno vrijeme svakoga dana, a odskakanje od uobičajenog rasporeda ih zbunjuje. 5. Mnoga djeca koja imaju Aspergerov sindrom ne mogu podnijeti ako stvari krenu naopako ili van rutine. Jednostavno nemaju mogućnost kontrolirati osjećaje kada stvari nisu "po rasporedu". 6. Još jedan od simptoma je i nedostatak empatije prema drugima. Djeca s Aspergerovim sindromom jednostavno žive u svom malom izoliranom svijetu, nesvjesna da ljudi oko njih imaju želje i osjećaje. 7. Riječi shvaćaju doslovno i ne mogu razumjeti naglaske, sarkazam i šalu. 8. Neobični izrazi lica i držanje još su jedan od sindroma. Često pretjerano bulje u druge ili izbjegavaju kontakt očima. 9. Od pisanja do vožnje bicikla, slaba ili zakašnjela motorika jedan je od simptoma Aspergerova sindroma. 10. Mnoga djeca s Aspergerovim sindromom imaju pojačanu osjetljivost osjetila. Često ne podnose nositi određene tkanine, jer im se ne sviđa osjećaj, loše reagiraju na određene zvukove, svjetla i slično.
19 zapovesti Marije Montesori koje će vam pomoći da lakše razumete dete i postanete ,,bolji” roditelj
Maja Bonačić: Dijagnostički kriterij za postavljanje dijagnoze Poremećaja iz autističnog spektra
Dragi roditelji, Siguran korak pocinje s individualnim konzultacijama za roditelje koji ce se odrzavati svaki prvi petak u mjesecu. Molimo da se prijavite na Tel: 021/553 571 Mob: 091/537 06 75 Lijep pozdrav, Siguran korak
SIGURAN KORAK j.d.o.o. Sluzbeno smo postali, Centar koji pruza usluge savjetovanja i pomaganja, psihosocialne podrske, rane intervencije i pomoci pri ukljucivanju u programe odgoja i redovitog obrazovanja( integracije) djeci s teskocama u razvoju. Nasa misija je da upoznamo vase djete, te u suradnji s vama omogucimo strucnu pomoc. Na jednom mjestu mozete dobiti cjelovitu procjenu te ukljuciti djete u rane razvojne programe. Za sve informacije stojimo na raspolaganju!
Znakovi usporenog razvoja govora u prve tri godine života jezično-govorni razvoj ovisi o razvoju različitih jezičnih područja i sposobnosti kao što su motorika, socijalizacija, percepcija, diskriminacija i pozornost. Prva faza jest predgovorno razdoblje koje obuhvaćavrijeme od rođenja do 10. mjeseca života. Slijedi razdoblje pojave prve riječi od 10. do 14. mjesecaživota, razdoblje stvaranja prvih rečenica od 18. do 22. mjeseca života i razdoblje gramatičnosti od 22. do 30. mjeseca života. Dijete već u 4. mjesecu počinje usklađivati informacijedobivene sluhom i vidom. Zatim u 6. mjesecu razlikujeintonacijske karakteristike te razlikuje glasove koji pripadaju glasovnom sustavu materinskoga jezika da bi se oko 8. mjeseca počeli javljati početni znakovi razumijevanja pojmova. Prvo razumijevanje djeteta jest situacijsko u kojem dijete najprije razumije situaciju. Kako bi se razumijevanje poruke razvilo, potrebna jevještina pozornosti koja se pojavljuje između 9. i 12. mjeseca života. Nakon što je prošlo razdoblje gukanja, u dobi od deset mjeseci dijete postaje pravi mali brbljavac. Prvi pravi govor Artikuliranim govorom smatramo pojavu prve riječi čije značenje dijete ponavlja i povezuje s istim objektom, a takva se riječ pojavljuje obično između 10. i 15. mjeseca života. Nakon pojave prve riječi dijete počinje naglo proširivati svoj rječnik, u početku usvaja jednu riječ na tjedan, a poslije se događa nagli porast kada nam se čini da svaki dan usvoji nekoliko novih riječi. Prosječan broj riječi u ekspresivnom govoru za dijete od 18. do 24. mjeseca jest oko 50 riječi. U dobi od 24. do 36. mjeseca rečenica koju dijete upotrebljava postaje sve sličnija rečenici odraslih. Koristi se zamjenicama, pridjevima, pomoćnim glagolima, prijedlozima i prilozima. Kažemo da je u razdoblju od 3. do 4. godine života usvojena gramatička osnova jezika, rečenice su ispravne, tek s manjim teškoćama u izgovoru. Smatra se da je najintenzivnije jezično-govorno razdoblje unutar prve tri godine života. Mnogobrojni čimbenici mogu uzrokovati kašnjenje u govoru kao što su različita neurorizična stanja i sindromi. Često govor zna biti pokazatelj odstupanja cjelokupna djetetova razvoja. Tijekom razvoja raste i duljina rečenice koju dijete izgovara. Izgovor se razvija kako dijete proširuje rječnik. Važno je znati da se djetetu do 3. godine dopušta da izostavi neki glas koji je teži za izgovor, između 4. i 5. godine života dopuštene su blaže nepravilnosti u izgovoru, a iza 5. godine života dijete bi trebalo pravilno izgovarati sve glasove hrvatskoga jezika. Usporen govorni razvoj Usporen govorni razvoj odnosi se na zaostajanje dok je govor još u razvoju, tj. do treće, četvrte godine života. Zaostao razvoj postavlja se kao dijagnoza kod djece od 3. do 6. godine života, dok nedovoljno razvijen govor susrećemo kod djece od sedam godina čiji je govor pojmovno siromašan, rečenice su kratke i negramatične. Alalija se odnosi na negovorenje To u lakšim slučajevima znači da dijete razumije govor okoline, a za komunikaciju se koristi gestom. U dobi od dvije godine sa sigurnošću možemo procijeniti poremećaj. Kao što smo već naveli, usporen razvoj govora postavlja se kao dijagnoza kod djece čiji je govor još u razvoju (djeca u dobi do tri, četiri godine). Djeca obično razumiju govor okoline, ali rečenice nisu primjerene kronološkoj dobi. Rečenica bi trebala biti gramatički ispravna, a kod neke se djece mogu naći uzročne, objektne i vremenske rečenice. Izgovor još nije čist, pogreške izgovora javljaju se nesustavno kod složenijih rečeničnih konstrukcija. U djece s usporenim razvojem govora izostat će pojava rečenice, nedostajat će vezne riječi, pomoćni glagoli, prijedlozi, veznici, rječnik će biti siromašan, a izgovor zaostaje za govorom vršnjaka. Ako dijete dosta govori s obiljem agramatizma, nezrelom rečeničnom konstrukcijom, a izgovor odstupa od standardnog, vjerojatno se radi o nedovoljno razvijenom govoru. Rani pokazatelji zastoja u razvoju govora: Tijekom dojenačke dobi ne reagira na glasan zvuk.U dobi od 5 mjeseci ne usmjerava pogled na sugovornikovo lice.Vrlo malo brblja u dobi od 12 mjeseci.Odgođena je pojava prve riječi.U dobi od 2 godine u ekspresivnom govoru nema barem 50 riječi.U dobi od 2 godine ne razumije jednostavne jezične upute.Ne zanimaju ga priče, osamljuje se.U dobi od četiri godine rečenica je kratka i negramatična, ne slaže riječi u rodu, broju i padežu, a govor je još uvijek nerazumljiv. Tekst: Ivana Šabić, prof. logopedije