Službena Facebook stranica Grada Slatine

www.slatina.hr Slatinska se regija smjestila u istočnom dijelu Virovitičko-podravske županije. Suvremenom administrativno-teritorijalnom podjelom regiju sačinjavaju pet novoustrojenih općina: čađavica, Nova Bukovica, Mikleuš, Voćin i gradsko područje Slatina, čija zajednička površina iznosi 781 km2. S trinćst pripojenih prigradskih naselja površina gradskog područja iznosi ukupno 156.543 km2.
Slatina, po mnogim svojim osobinama, u regiji ima ulogu središnjeg naselja. Posebnim Zakonom Sabora Republike Hrvatske dobila je 1992. godine status grada. Ozemlje ove regije prirodno je omeđeno rijekom Dravom na sjeveru, obroncima Papuka (954 m) i Krndije (792 m) na jugu, širokom otvorenošću prema bilogorskoj Podravini na zapadu i bogatoj slavonskoj ravnici prema istoku.

Posebnost ovog prostora je i izrazita prirodna zonalnost, koja se odrazila upravo na gospodarska vrednovanja kraja i ulogu Slatine. Klimatski uvjeti pod utjecajem su kruženja hladnih polarnih i toplih tropskih zračnih masa čije su posljedica česte i intenzivne promjene vremena. Prosječna godišnja temperatura zraka iznosi 11 stupnjeva. U zimskim mjesecima zabilježene su srednje minimalne temperature od -14 stupnjeva. Ljeta su obično vrlo topla sa središnjim temperaturama od 34 stupnja.

Nekad veliki kompleksi “slavonskih šuma” danas su u nizinskom svedeni na “oaze” u kojim prevladava hrast lužnjak, jasen, grab, brijest i lipa, dok su uz rijeke i kanale najčešće topola, joha i vrba.

Mnogi vegetacijski oblici su zaštićeni, jer predstavljaju vrijednost koju valja sačuvati.Sekulinačke planine, koje imaju status posebnog rezervata šumske vegetacije, te se u tom području ne smiju poduzimati nikakovi zahvati.Arboretum Lisičine na površini od približno 37 ha, ima kolekciju različitih vrsta autohtonog i stranog drveća i grmlja.

Može se zaključiti da je s 385 površine pod šumom, Slatina iznad prosjeka ostalih, te šume uz plodno tlo, predstavljaju osnovicu gospodarskog razvoja od sredine 18. stoljeća do danas.