Pozivamo vas večeras u galeriju Krsto Hegedušić na otvorenje izložbe: ''Slikovnice nagrađene nagradom Grigor Vitez'' gdje ćete se upoznati (ili prisjetiti) slikovnica koje su barem u jednom, ali važnom, segmentu obilježile brojna djetinjstva. Večeras se vidimo u 19,00 sati.

Nikola Vrljić_''Odbjegli''_galerija Krsto Hegedušić_25/09 - 30/10/2017

Dolazite li veceras u Galerija Krsto Hegedušić?

Osvrt Ive Korbler na najnoviji ciklus radova Nikole Vrljića koje ćete imati priliku vidjeti u galeriji Krsto Hegedušić od ponedjeljka, 25. rujna 2017. godine.

Pozivamo sve zainteresirane na otvorenje izložbe Nikole Vrljića u galeriji Krsto Hegedušić, u ponedjeljak, 25. rujna 2017. godine, u 20,00 sati. Čekaju vas ''Odbjegli''...

Galerija Krsto Hegedušić Vas poziva na otvorenje izložbe suvremenog hrvatskog kipara NIkole Vrljića pod nazivom ''Odbjegli''. Ovo izložbom, Nikola Vrljić će predstaviti 14 skulptura koje su nastale tijekom 2017. godine. Pomalo intrigantan naziv izložbe upućuje na Vrljićevu skulptorsku viziju ''odbjeglih'' mitskih bića: sfinge i jednoroga. Vrljić razvija skulptorski ciklus u kontekstu potencijalnih rasplitanja ''sfingine zagonetke'' što je i naslov teksta predogvora za katalog izložbe, autorice i kustosice izložbe, Barbare Vujanović, koja kaže sljedeće: ''(...) učestalo sažimanje ljudske i životinjske pojavnosti i prirode, u različitim ciklusima, postala je jedna od glavnih odrednica njegove stilske prepoznatljivosti, ali i polazište konstantnih iskoraka i otvaranja mogućnosti sadržajne i formalne varijacije. Slijedom tih varijacija čovjekolikih životinja, cirkusanata i drugih likova, u najnovijem ciklusu dočekali smo konačno i famoznu sfingu, odnosno čitavo krdo odbjeglih začudnih bica. Kamo i od kuda bježe, što ih na to nagoni? Uostalom, što simboliziraju sfinge, je li potrebno podsjetiti se tradicionalne geneze ovih stvorenja, koja su obilježila imaginarije različitih civilizacija, ponajprije grčku, egipatsku i hinduističku mitologiju? Vjerojatno, ako nas je baš volja, no, ipak mi se čini da je ključ prepoznavanja njihove prirode i motiviranosti određen kiparovim tipičnim ironičnim svjetonazorom, koji, iskazan i u pojedinim naslovima, sugerira prkos i bunt (primjerice, Ne znam za vas, al ja idem; Bolje pola nego mrtav). Mitu je, dakle, suprotstavljen britki humor. Autor, kao i uvijek, subverzivno obrće paradigmu. Sfinge se sustežu od svoje očekivane statične uloge čuvarica, a gube i erotski potencijal, koji je bio prisutan u razdoblju simbolizma.(...)''

Veceras u 20,00 sati, u galeriji otvaramo izlozbu "Zapisi s terena: fragmenti ratne fotografije Banovine". Autori fotografija su: Miroslav Arbutina - Drago Havranek - Josip Bistrovic.

Povodom anualnog obilježavanja Dana sjećanja 1991. – 2017. na poginule, nestale i umrle hrvatske branitelje i civilne žrtve grada Petrinje u Domovinskom ratu te razaranje Petrinje u rujnu 1991. godine, galerija Krsto Hegedušić predstavlja izložbu pod nazivom: Zapisi s terena – fragmenti ratne fotografije Banovine. Izložba donosi fotografije trojice fotografa: Josipa Bistrovića, Drage Havraneka i Miroslava Arbutine, koji su za vrijeme ratnih događanja 1991. godine boravili kao fotoreporteri na prostoru Banovine. Fotografije Josipa Bistrovića i Drage Havraneka koje predstavljamo na ovoj izložbi čuvaju se u Zbirci fotografija, filmova i negativa Hrvatskog povijesnog muzeja kao i Zbirci fotografske dokumentacije Ministarstva kulture Republike Hrvatske, dok Miroslav Arbutina izlaže fotografije koje se nalaze u autorovoj privatnoj arhivi. Obzirom da je fotografija trajni suputnik, svjedok i dokument koji prati ratna zbivanja, tako je i u slučaju Domovinskog rata na prostoru Banovine, upravo ovaj medij odigrao jednu od ključnih uloga u protoku informacija kao i dokumentiranju opće slike rata na ovom prostoru. Brojna se fotografska dokumentacija nalazi u velikom broju privatnih arhiva i osobnih foto albuma, ali i u zbirkama javnih ustanova koje tu građu pažljivo čuvaju kao trajni zapis ratne faktografije. Ovom prilikom donosimo fragmente fotoreporterske fotografije u punom njenom dokumentarnom intenzitetu s ključnim momentima koji šalju individualne poruke o prisutnosti (hrabrosti) fotografa na mjestu događaja i utjecaju fotografskog “svjedočenja”, koje istovremeno, danas nakon 26 godina, propituju našu percepciju kao i naše osobno kao i kolektivno (društveno) sjećanje na prva ratna događanja u Petrinji i čitavoj Banovini 1991. godine. Fotografije izložene na ovoj izložbi vlasništvo su Hrvatskog povijesnog muzeja (Zbirka fotografija, filmova i negativa), Ministarstva kulture Republike Hrvatske (Zbirka fotografske dokumentacije) kao i privatno vlasništvo autora. Izložba je nastala u suradnji s Koordinacijom udruga proisteklih iz Domovinskog rata Grada Petrinje.

Veceras u 20,00 sati, otvorenje izlozbe Marka Tadica! Mi smo vec tu!

Galerija Krsto Hegedusic vas sve poziva na izlozbu Marka Tadica: "Crtez na margini - konstrukcije i frakcije", sutra, 25. kolovoza 2017. Vrata galerije otvaramo za nestrpljive znatizeljnike u 19,00, a sluzbeno otvorenje ce se odrzati u 20,00. Vidimo se! #markotadic