fotografija Goran Vranić

Samostalna izložba Željka Senečića (Zagreb, 1933.) – slikara i scenografa, televizijskog, filmskog i kazališnog redatelja, pisca proznih i dramskih tekstova te scenarista i kolumnista – realizirana je u suradnji Hrvatskog muzeja naivne umjetnosti i Galerije Klovićevi dvori. Izložba je koncipirana kao kritička i antologijska prezentacija, dijelom retrospektivnog karaktera, a obuhvaća četiri različite umjetnikove discipline – slike na platnu, slike na staklu, pastele i crteže – i sadrži 55 djela, čime su predstavljene sve bitne i karakteristične autorove tematske, stilsko-morfološke i poetičke preokupacije u njihovim različitim vidovima i tehnikama. Slike, crteži i pasteli Brojčano su najbrojnije slike na staklu, gdje je Senečić ostvario svoja vjerojatno najmaštovitija, najslojevitija i najosobnija djela. Njegovo vrhunsko majstorstvo u toj tehnici razotkriva se u činjenici da su mu radovi egzemplarno koloristički rješavani i u izvedbi često bliski dijelom apstraktnom postupku. Autor se time priključio nekolicini hrvatskih slikara koji su tu staru tehniku – Hinterglasmalerei – u metjerskom smislu doveli do takvog virtuoziteta i savršenstva da im u umjetnosti 20. stoljeća, u svjetskim okvirima, gotovo nema ravnih (Krsto Hegedušić, Ivan Generalić i ostali klasici Hlebinske škole). Podsjećamo da je Senečić dobitnik Grand Prixa za slikarstvo – i to upravo za slike na staklu – na prestižnom Le Salon des Nations (Salonu nacija) u Parizu 1984. godine. U tim je djelima autor ponajprije slikar ugođaja s nizom prikrivenih simboličkih konotacija. Po brojnosti slijede simplificirani, krajnje reducirani i dijelom stilizirani crteži, koje je likovna kritika već odavno prepoznala kao iznimna rješenja suvremenoga figurativnog izraza. Riječ je o crtežima tankih linija, bez sjenčanja, bijelih formi na bijelom fondu. U starijih radova više je detalja, više deskriptivnih nastojanja, a potom Senečić počinje sve purificirati, sintetizirati i stilizirati. Kao otkriće, izlažu se i interpretiraju pasteli koje je autor predstavljao dosad samo sporadično, u malom broju i tek u nekoliko prigoda, a sada se prvi put prikazuju kao izdvojena cjelina. Riječ je gotovo o monokromnim rješenjima, gdje ništa nije očvrsnuto u kompaktnim formama i gdje su prisutne samo slutnje, uronjenost svega predstavljenog u guste sfumature. Prezentacija započinje izborom slika na platnu, gdje Senečić demonstrira osebujnu figuraciju s nizom ekspresionističkih, pa čak i stanovitih tašističkih značajki, vidljivog duktusa i sa špahtlom često izgrebenih brojnih detalja. Tijekom izložbe svakodnevno će se prikazivati Senečićevi filmski zapisi o pojedinim likovnim umjetnicima – Vaništa, Dora Maar, Jagoda Buić, Knifer, Džamonja, Pulitika, Music, Hrvatski slikari u Parizu. Slikarstvo na staklu Kako je Željko Senečić diplomirao na slikarskom odjelu zagrebačke Likovne akademije, a potom proveo još 4 godine na postdiplomskom studiju u Majstorskoj radionici Krste Hegedušića, on zasigurno ne ulazi u vidokrug interesa Hrvatskog muzeja naivne umjetnosti, koji se bavi ponajprije tzv. samoniklim, samoukim, neškolovanim umjetnicima. Međutim, kako je jedna od najvažnijih i najprepoznatljivijih karakteristika hrvatske naive stvaralaštvo Hlebinske škole, čija je bitna značajka slikarstvo na staklu, upravo u tome otkrivamo poveznicu i osebujne srodnosti između stvaralaštva Željka Senečića i nekolicine vrhunskih majstora naive. Kao što je svojedobno Krsto Hegedušić upućivao u slikarstvo na staklu Ivana Generalića, a Generalić potom sve ostale najvažnije predstavnike druge generacije umjetnika Hlebinske škole – od Dragana Gažija i Ivana Večenaja do Mije Kovačića – tako je Hegedušić odigrao presudnu ulogu i u fascinaciji tom tehnikom kod Željka Senečića. HMNU već cijelo desetljeće ima u svom programu izučavanje, tumačenje i prikupljanje slika na staklu kako Krste Hegedušića i drugih članova Udruženja umjetnika Zemlja, tako i slika na staklu sa sakralnom tematikom anonimnih, pučkih autora iz 19 stoljeća. Time se tumači naime geneza Hlebinske škole, dakle i počeci naive u Hrvatskoj. S tog su razloga u zbirci moderne umjetnosti Muzeja naivne, među inim, i dvije rane Hegedušićeve slike na staklu iz 1927. i 1933. godine. Kako bi se što podrobnije, primjerenije i kompleksnije mogla izučavati ta osebujna tehnika – Hinterglasmalerei – i njena prisutnost u hrvatskoj kulturi i umjetnosti, svojedobno je odlučeno da Muzej započne skupljanjem djela i ostalih relevantnih autora koji se služe tom tehnikom, bez obzira na to spadaju li u naivu ili ne. Tako je pred sedam godina Hrvatski muzej naivne umjetnosti dobio na poklon tri uljane slike na staklu Željka Senečića. Danas je u muzejskoj kolekciji već sedam umjetnikovih vrhunskih djela u toj tehnici. S obzirom da su sve te slike donirane, Muzej je donio odluku da se umjetniku oduži na način da aktivno potpomogne projekt ovog njegova kritičkog i monografskog predstavljanja. Uz slike iz autorova vlasništva, na izložbi će biti djela iz zbirke moderne umjetnosti Hrvatskog muzeja naivne umjetnosti te iz nekoliko privatnih kolekcija. Koncepciju i realizaciju izložbe te popratnog monografskog kataloga s pratećom dokumentacijom potpisuje Vladimir Crnković. Katalog se proteže na 120 stranica, koncipiran je dvojezično, hrvatski i engleski tekst teku paralelno, a sadrži reprodukcije svih izloženih djela. Stručne recenzije projekta potpisuju akademik Tonko Maroević i povjesničarka umjetnosti Margarita Sveštarov Šimat, engleski prijevod Graham McMaster, a dizajnerska rješenja kataloga, plakata i pozivnice Boris Ljubičić.

Noć muzeja 2017.

Hrvatski muzej naivne umjetnosti, 27.1.2017.

Noć muzeja 2017. u Hrvatskom muzeju naivne umjetnosti

Timeline Photos

Drago Jurak - Gradovi iz snova // Cities out of Dreams

fotografije Goran Vranić

Drago Jurak - Gradovi iz snova / Cities out of Dreams

Ivan Generalić - djelo, život, vrijeme

Promocija Zbornika radova sa znanstveno-stručnog simpozija povodom 100. obljetnice umjetnikova rođenja.

fra Ambroz Testen - Rukopis izvan umjetničkih matrica

Otvorenje izložbe, 26.10.2016.

Promocija zbornika: Ivan Generalić - djelo, život, vrijeme | Hrvatski muzej naivne umjetnosti

Pozivamo Vas na promociju zbornika "Ivan Generalić - djelo, život, vrijeme" u ponedjeljak 17.10.2016. u 13 sati u Muzeju Mimara. http://www.hmnu.hr/hr/promocija_zbornika_ivan_generalic__djelo_zivot_vrijeme/179/5

Produžena izložba Krešimir Trumbetaš / Skulpture, crteži i grafike | Hrvatski muzej naivne umjetnosti

Izložba Krešimir Trumbetaš / Skulpture, crteži i grafike u Creskom muzeju produžena je do 16.9.2016. http://www.hmnu.hr/hr/produzena_izlozba_kresimir_trumbetas_skulpture_crtezi_i_grafike/175/5

Krešimir Trumbetaš - skulpture, crteži i grafike

Otvorenje izložbe Krešimira Trumbetaša u Creskom muzeju u Cresu (15.6.2106.)