Utorkom učimo

Zdravlje srca Skijanje pripada aerobnim vrstama tjelovježbi, koje su odlične za zdravlje kardiovaskularnog sustava. Skijanje će smanjiti rizik od nastanka srčanih bolesti i srčanog udara. Raspoloženje Svježi zrak povezan s kretanjem će potaknuti oslobađanje hormona sreće, endorfina i smanjiti razinu kortizola, hormona stresa.

VELIKA HLADNOĆA I OPASNOST OD MOŽDANOG UDARA Velika hladnoća predstavlja rizik ne samo za hipotermiju i smrzavanje, već i za moždani udar, infarkt srca i astmu. Tako npr. učestalost moždanog udara za hladnog vremena može biti povećana čak za 50%. Radi hladnoće, krvne žile, prvenstveno arterije, se stisnu i povise krvni tlak, kao i mogućnost infarkta srca. Znaci hipotermije su: drhtanje tijela, iscrpljenost, uznemirenost, slabije pamćenje i pojačana pospanost. Kako bi se lakše prilagodili izrazito niskim temperaturama, preporučuje se oblačiti slojevito, i na taj se način zašititi od vjetra, kiše ili snijega.

PROBLEMI SA SPAVANJEM Odraslima treba 6 do 8 sati sna svake noći, no većina iz određenih razloga ne može ispuniti ovu fiziološku potrebu. Iscrpljenost i neispavanost kao uzrok lošeg ili nedovoljnog spavanja dovodi do problema koji se manifestira kroz smanjenu radnu sposobnost ali i nemogućnost funkcioniranja u svim segmentima života osobe kojoj manjka zdravog sna. Probleme sa snom možemo imati zbog: • stresa • zdravstvenih problema i lijekova • smjenskog rada ili dužeg radnog vremena • svjetla ili buke • unosa alkohola ili konzumiranja hrane neposdno prije spavanja Simptomi poremećaja spavanja su: • pospanost tijekom dana • problem sa usnivanjem ili spavanjem kroz noć • sindrom nemirnih nogu • apnea • nepravilan rad srca • umor • razdražljivost • napetost/nervoza • depresija Najčešći poremećaji spavanja su nesanica, apneja u spavanju i narkolepsija. Nesanica može biti kratkotrajna ili kronična. Kratkotrajna (akutna) može trajati do tri tjedna, a najčešće uzroci su povezani s većim stresom uzrokavanim bolešću, promjenom navika i sličnim. Ovaj tip nesanice obično prestaje s nestankom uzroka koji ju je izazvao. Kronična nesanica s druge strane može potrajati nekoliko godina, a uzrok je obično više različitih čimbenika, koji se moraju pravovremeno dijagnosticirati, a potom liječiti. Apneja u snu je bolest koja se manifestira kao poremećaj u spavanju. Bolesnici koji boluju od te bolesti prestaju disati veći ili manji broj puta u snu, a da najčešće o tome nemaju pojma. Postoji opstruktivna i središnja apneja. Narkolepsija je kronični poremećaj spavanja, karakteriziran pretjeranom pospanošću i iznenadnim napadajima sna. Kod narkolepsije se može javiti još i katapleksija odnosno iznenadna mišićna slabost koja je izazvana snažnim osjećajima ili nastaje spontano bez emocionalnog okidača. Za dobar san mogu pomoći: • izbjegavanje i smanjenje stresa • izbjegavanje teške hrane navečer • umjerena fizička aktivnost • emocionalno zadovoljstvo • izbjegavanje pretjeranog uzbuđenja • opuštanje

Želimo s vama podijeliti sve kreativne ideje. Naročito stimulativne!

U Neuro Centru dijagnosticiramo poremećaje spavanja, kao što su apneje, narkolepsije i parasomnije. Za naše pacijente nešto više o tome: SPAVANJE San je fiziološka pojava koja se izmjenjuje sa stanjem budnosti u okviru ritma dana i noći, a služi odmaranju i oporavku organizma. U toku spavanja opća aktivnost je smanjena, što znači da, izostaju reakcije na većinu podražaja iz okoline, smanjena je aktivnosti skeletnih mišića, smanjen je i veći broj vegetativnih funkcija (puls, krvni tlak, tjelesna temperatura, disanje), pri čemu prevladava rad parasimpatikusa. FAZE SPAVANJA Postoje četiri faze non-REM spavanja i REM spavanje. Tijekom non-REM spavanja u svakoj sljedećoj fazi spavanja srčani ritam i ritam disanja su sporiji nego u prethodnoj fazi i povećava se postotak sporih valova velike amplitude. Nakon 90 minuta od početka spavanja prelazi se u prvu REM fazu. Tu dolazi do brzih pokreta očiju, po čemu je ta faza i dobila ime Rapid Eye Movements = paradoksalno spavanje = aktivno spavanje. REM faze tijekom noći postaju duže (do pola sata), tijekom njih se oči spavača pokreću lijevo – desno iza zatvorenih kapaka intenzitetom 50 do 60 puta u minuti, što odražava aktivnost živčanog sustava. U ovoj se fazi također ubrzava puls, raste krvni tlak, ubrzava se disanje i javljaju se trzaji mišića.

🌨️☃️❄️🤭

Ovaj tjedan je bio i Međunarodni dan epilepsija.